Kao dobar govornik, mladi Fridrich Merz bio je nada konzervativnog krila CDU-u. Nakon povlačenja iz politike i kasnijeg povratka, on će sada postati novi kancelar Njemačke.
Fridrich Merz (Fridrih Merc), predsjednik CDU-a i šef poslaničkog kluba demohrišćanski stranaka CDU/CSU u Bundestagu, vratio se u parlament 2021. godine nakon dvanaestogodišnje pauze.
Nakon pobjede na izborima u Njemačkoj, ovaj 69-godišnjak biće najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od vremena Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove SR Njemačke, preuzeo ovu funciju sa 73 godine. I prethodni kancelar Scholz i njegov nasljednik Merz su pravnici, ali potpuno su različiti tipovi. Visoki političar CDU-a odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu. U direktnom kontaktu djeluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvijek povoljan utisak.
Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života – jedan prije istočnonjemačke političarke Angele Merkel i jedan poslije nje. Kada je Merkel 2002. preuzela vlastu Klubu poslanika CDU i CSU, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merz se povukao. Godinama je bio daleko od politike.
Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara iz CSU-a Edmunda Stoibera (Štojbera), koji se suprotstavio kancelaru SPD-a Gerhardu Schröderu (Šrederu) i izgubio. Merz se postepeno udaljavao od političke scene i ponovo radio kao pravnik. 2009. nije se više kandidirao za Bundestag, piše DW.
Ko je zapravo Fridrih Merz, čovjek koji je izgubio bitku sa Angelom Merkel i koji se tako kasno vratio u politiku?
On je Vestfalac iz Sauerlanda – srednjobrdske oblasti na zapadu Njemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mjesta gdje je rođen. Sa 33 godine, on je 1989. godine ušao u Evropski parlament kao poslanik CDU-a, gdje je ostao pet godina. Potom je prešao u Bundestag, gdje je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove riječi u poslaničkom klubu imale su težinu.
Merzov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svijetu. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsjednik Nadzornog odbora njemačkog ogranka najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom – BlackRock.
Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merz se vratio i postepeno napredovao. U trećem pokušaju, CDU ga je 2022. izabrala za predsjednika stranke. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.
“Problemi sa strancima” i “male paše“
Još 1990-ih Merz se u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacijske dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merz je glasao protiv te mjere.
Kao poslanik CDU-a, uvijek je bio za korištenje nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije. Još prije 25 godina kritizirao je njemačku politiku migracija, govoreći o “problemima sa strancima” i insistirajući na konceptu “vodeće kulture” (Leitkultur).
Neke od tih tema ponovo pokreće – u izmijenjenim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o nedostatku integracije stranaca u Njemačkoj. U emisiji Markus Lanz na ZDF-u rekao je: “Postoje ljudi, koji u Njemačkoj zapravo nemaju šta tražiti, koje već duže vrijeme toleriramo, koje ne vraćamo i ne deportujemo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa.” Također je tvrdio da očevi oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesoricama, svaki autoritet nad njihovom djecom, koja su zapravo “male paše”.
Iz vrha CDU-a i poslaničkog kluba demohrišćanskih stranaka više se ne čuju suprotstavljena mišljenja povodom takvih izjava. Nakon ere Angele Merkel, mnogi njeni politički saborci, koji su se zalagali za progresivniji kurs, napustili su stranku.
Najviše otpora Merzu dolazi iz sestrinske stranke CSU-a. Njihov lider Markus Söder (Zeder), koji je izgubio unutarstranačku borbu za kandidaturu za kancelara, ne propušta priliku da ga podbada, unatoč mnogim iskazima lojalnosti u javnosti.
Od ljeta 2024. godine Merz je bio pomalo poljuljan zbog nesmotrenih izjava. Nekoliko puta je naknadno korigirao vlastite rečenice. Na berlinskoj političkoj sceni, međutim, uspio je učvrstiti novi politički kurs u Bundestagu, kako sam tvrdi. On kaže da je “paralelno pokrenuo, vodio i dovršio ovaj proces i u CDU-u, kroz novo programsko načelo stranke”. Njegov zaključak: “Vratili smo se na pravi put.”
Time Merz stoji iza znatno konzervativnijih demohrišćana. Slično kao prije 20 godina, sada ponovo razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracionu politiku. Koliko mu se era kancelara Scholza i “semafor-koalicije” već čine prošlošću, pokazao je izjavom, datom odmah nakon raspada vlade SPD-a, Zelenih i FDP-a: “Semafor-vlada je prošlost, nije propala samo zbog FDP-a, već zbog nedostatka zajedničke osnove za rad vladajuće koalicije od samog početka.”
Privatni život
Merz je oženjen Charlotte Merz, sutkinjom, s kojom ima troje djece. Obitelj živi u Arnsbergu, u regiji Sauerland. Osim politike i poslovnih interesa, Merz je strastveni pilot s licencom i posjeduje dva privatna zrakoplova.