Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev našao se s vidno ostarjelim Kimom u vojnom objektu kraj Ulan Udea, blizu mongolske granice. Vjedomosti izvještavaju da se razgovaralo o gradnji novog Gazpromovog plinovoda koji bi preko Sjeverne Koreje snabdijevao zemnim plinom neprijateljsku joj Južnu Koreju. Rusija i Južna Koreja već godinama pokušavaju ostvariti taj projekt, no on podrazumijeva ozbiljne rizike, obzirom da bi oko 700 kilometara plinovoda trebalo ići kroz ćudljivu DNR Koreju
Istorijski gledano, hladni rat između dviju Koreja ne mora nužno štetiti trgovini; Sovjetski Savez cijelu je drugu polovicu 20. vijeka bazirao ekonomiju na izvozu sirovina i energenata u kapitalističke rivale na zapadu Europe.
A na taj način Sjeverna Koreja bi Rusiji možda postala nešto poput azijske Bjelorusije – svojeglava diktatura koja se na površini održava geostrateškim značajem, no pritom je ponajviše ovisna o Moskvi.
Projekt će zajednički dogovarati sve tri strane. Plinovodom bi inicijalno do Južne Koreje moglo dolaziti do deset milijardi kubika plina godišnje, što je oko šest puta manje od kapaciteta koji Evropa očekuje od velikog Gazpromovog projekta Južni tok. No Medvedev kaže da je deset milijardi samo početni nivo.
Iz Sjeverne Koreje već godinama dopiru apokaliptični ekonomsko-socijalni izvještaji koje je teško provjeriti. No čini se izglednim da se ta zemlja nalazi u strašnim gospodarskim problemima. O krotkosti Kima u nastojanju da dobije ovaj plinovodski projekt svjedoči i njegova objava da se spreman vratiti za pregovarački stol po pitanju razvoja svog nuklearnog programa. Isti je njegovu zemlju već nekoliko puta doveo na rub rata kako s Južnom Korejom, tako i sa SAD-om.
Obustavi li Pjongjang nuklearni program nakon sastanka u Ulan Udeu, biće to značajan diplomatski uspjeh za Rusiju koja želi igrati ne samo uticajnu, već i konstruktivnu ulogu u svijetu.