“U oba slučaja visoke temperature štete organizmu. Sunčanica pogađa
‘samo’ glavu – odnosno mozak. Ostatak tijela je u redu”, govori Frank
Erbguth, predsjednik Njemačke zaklade za mozak.
I sunčanica je ozbiljno stanje
Toplinski udar uzrokuje kolaps cjelokupnog sustava termoregulacije
tijela i može biti koban. No to ne znači da sunčanica ne predstavlja
ozbiljno stanje. Erbguth naglašava da je čest neprimjetan prijelaz od
sunčanice do toplinskog udara.
“U odnosu na toplinski udar, sunčanica zahtijeva izlaganje sunčevoj
svjetlosti. Toplinski udar se može dogoditi u mrklom mraku ako su
temperature vrlo visoke”, rekao je Bernd Böttiger, voditelj Odjela za
anesteziologiju i intenzivnu medicinu pri Sveučilišnoj bolnici u Kölnu
i savezni koordinator liječnika njemačkog Crvenog križa.
“Kod toplinskog udara tijelo više nije u stanju raspršivati toplinu”
Naša tjelesna temperatura obično je oko 37 stupnjeva Celzijusa.
Toplinski valovi tijekom kojih noćne temperature ostaju visoke stavljaju
tijelo pod veliki napor. Može doći do točke kad se nije moguće ohladiti
znojenjem, osobito ako se ne pije dovoljno tekućine.
“Tijelo više nije u stanju raspršivati toplinu”, objašnjava Erbguth.
Tako se tjelesna toplina povećava i temperatura tijela raste na 40
stupnjeva Celzijevih ili više, što utječe na razne tjelesne sustave.
“Koagulacijski i krvožilni sustav prvi kolabiraju”, dodaje Erbguth.
U tom smislu važno je znati da se krvne žile šire na visokim
temperaturama, povećavajući dotok pregrijane krvi u kožu, gdje se
toplina isparavanjem znoja rasipa u okolinu. Ovo hladi i kožu i krv
blizu njezine površine koja potom na nižim temperaturama teče u
dublje dijelove tijela.
Simptomi toplinskog udara
Ali ako dođe do toplinskog udara, “krv se zgrušava”. “Mali ugrušci
začepljuju male krvne žile”, rekao je Erbguth. Bubrezi, zajedno s jetrom
i srcem, više ne mogu pravilno funkcionirati. U najgorem slučaju, može
doći do zatajenja više organa.
“Vlažna toplina puno je gora od suhe”, dodao je Erbguth, jer povećana
vodena para u zraku smanjuje isparavanje znoja na koži, a time i
sposobnost tijela da se ohladi.
Simptomi toplinskog udara su iznenadni umor, glavobolja i osjećaj
vrtoglavice, rekao je Erbguth. “Mogu napredovati do mučnine, povraćanja
pa gubitka svijesti”, dodao je.
Böttinger kaže da su i vruća i suha koža te ubrzani otkucaji srca znakovi upozorenja.
Kako pomoći osobi koja je doživjela toplinski udar?
Ako postoji sumnja da je netko doživio toplinski udar, obavezno treba
pozvati hitnu pomoć. Prije dolaska bolničara osobu treba premjestiti u
hlad što je prije moguće, preporučuje Böttiger.
Tada je potrebno ohladiti tijelo osobe, ali se led ne smije staviti
izravno na kožu jer bi mogle nastati ozebline, upozorio je Erbguth.
Umjesto toga, preporučuje se koristiti kockice leda umotane u krpu i
hladne obloge.
Ako je osoba još pri svijesti, potrebno joj je ponuditi piće – vodu,
voćni čaj ili sok pomiješan s mineralnom vodom, rekao je Böttiger.
Bolničari mogu dati osobi rashladne intravenske infuzije. Ako je
žrtvin koagulacijski sustav već kolabirao, antikoagulansi se daju u
bolnici.
Sunčanica i simptomi
U slučaju sunčanice, “moždane opne (tanki slojevi tkiva koji
prekrivaju i štite mozak) i mozak se zagrijavaju. Porast od tek stupnja
ili dva dovoljan je da izazove neku vrstu meningitisa (upala moždanih
ovojnica )”, objašnjava Erbguth. “Mozak nije najsnažniji organ”, dodao
je.
U posebnoj su opasnosti osobe koje nemaju kosu ili je imaju vrlo
malo, primjerice starije osobe, bebe i mala djeca. “Vrh lubanje
dojenčadi je tanak”, ističe Böttiger.
Neki simptomi sunčanice slični su onima kod toplinskog udara, poput
glavobolje i vrtoglavice. Drugi simptomi su bol u vratu i ukočenost,
osjetljivost na svjetlost, crvenilo lica, objašnjava Böttiger. Simptomi
se mogu pojaviti tek nekoliko sati nakon dugog boravka na suncu,
primjerice visoka temperatura kod male djece.
Ako se sumnja da bi netko mogao imati sunčanicu, treba ga skloniti s
vrućine u hlad. Tijelo treba hladiti mokrim krpama, a najbolje je da im
se podigne gornji dio tijela. Trebali bi unijeti i puno tekućine.
Ako se stanje osobe pogorša i počne gubiti svijest, treba pozvati hitnu pomoć.