Iznenadna posjeta direktora CIA-e Džona Ratklifa Moskvi izazvala je brojne spekulacije o porukama koje je američka administracija željela prenijeti Vladimiru Putinu. Od upozorenja zbog mogućeg sukoba s NATO-om, preko Irana i sankcija, do mogućeg pritiska na Moskvu da se vrati pregovorima o Ukrajini – nekoliko scenarija već je u opticaju.
Ipak, sama činjenica da je Ratklif u Moskvu doputovao američkim vojnim avionom dodatno je podgrijala nagađanja. Takav način putovanja teško se može posmatrati kao pokušaj da posjeta ostane potpuno neprimijećena.
Dio analitičara smatra da je upravo to bila poruka – Vašington želi pokazati da, uprkos razlikama i tenzijama, drži otvoren direktan kanal prema Moskvi i da je spreman razgovarati o pitanjima od globalnog značaja.
ČETIRI MOGUĆE PORUKE MOSKVI
Jedno od tumačenja jeste da je Ratklif Putinu prenio upozorenje da Rusija ne pokušava vojno testirati neku od članica NATO-a, posebno na njegovom istočnom krilu.
Drugi scenario odnosi se na Iran. S obzirom na zaoštravanje odnosa Vašingtona i Teherana, moguće je da je Moskvi poslata poruka da ne pomaže Iranu u trenutku kada SAD razmatraju dodatni ekonomski i politički pritisak.
Treća mogućnost jeste Ukrajina – odnosno pokušaj da se Rusija ponovo privoli na ozbiljne pregovore o završetku rata.
Četvrto tumačenje je mnogo manje dramatično: Ratklifova posjeta mogla bi biti nastavak komunikacije između američkih i ruskih obavještajnih struktura koja postoji godinama, posebno u kriznim periodima.
Za sada nema javno potvrđenih informacija koje bi definitivno potvrdile bilo koji od ovih scenarija.
ZAŠTO JE POSJETA VAŽNA I ZA EVROPU?
Bez obzira na sadržaj razgovora, Ratklifov odlazak u Moskvu dolazi u trenutku kada se američka politika prema Evropi i Rusiji nalazi između nekoliko različitih interesa.
Donald Tramp je više puta kritikovao evropske saveznike zbog troškova odbrane i američkog angažmana u evropskoj bezbjednosti, dok istovremeno želi otvoriti prostor za drugačiji odnos sa Moskvom.
S druge strane, američki bezbjednosni aparat tradicionalno Rusiju posmatra kao jednog od ključnih strateških rivala SAD.
Upravo zbog toga posjeta direktora CIA-e može biti važna za razumijevanje odnosa između različitih struja unutar Trampove administracije.
VIŠE STRUJA OKO TRAMPA
Američka politika prema Evropi, Rusiji i ostatku svijeta nije potpuno homogena.
Jedan dio administracije snažno je vezan za vojno-bezbjednosni sektor i tradicionalno insistira na jačanju NATO-a i transatlantskih odnosa.
Drugi dio je fokusiran na energetiku i interese američke industrije, posebno na izvoz energenata prema evropskom tržištu.
Treći blok čine ljudi bliski tehnološkom sektoru, koji žele snažnije globalno prisustvo američkih tehnoloških kompanija i manji uticaj evropske regulative na velike platforme.
Tu je i snažna konzervativna struja koja zagovara promjenu dosadašnjeg modela američkog međunarodnog angažmana i veći naglasak stavlja na američke nacionalne interese.
Tramp, kao predsjednik koji kontroliše konačne odluke, mora balansirati između svih ovih interesa.
ŠTA TO ZNAČI ZA BALKAN?
Promjene u odnosima Washingtona i Moskve mogu imati posljedice i za zapadni Balkan.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važan odnos SAD prema NATO-u, evropskoj bezbjednosti i političkoj stabilnosti regiona.
Ako Vašington bude insistirao na jačanju evropskog bezbjednosnog sistema i NATO-a, to bi moglo značiti snažniji američki angažman i u BiH.
Ukoliko se, međutim, odnosi sa Moskvom budu razvijali kroz šire političko približavanje, prostor za različite geopolitičke kalkulacije na Balkanu mogao bi postati veći.
Tu je i energetski aspekt, uključujući američke interese u evropskom tržištu gasa i projekte poput Južne interkonekcije, koji imaju direktne posljedice i za BiH.
RATKLIFOVA MISIJA JOŠ BEZ ODGOVORA
U ovom trenutku najvažnije pitanje ostaje šta je Ratklif zaista donio u Moskvu.
Da li je riječ o upozorenju, pokušaju dogovora, poruci vezanoj za Iran i Ukrajinu ili samo nastavku obavještajnog dijaloga – javnost zasad nema konačan odgovor.
Ali činjenica da je direktor američke Centralne obavještajne agencije otišao direktno u Moskvu pokazuje da se iza kulisa odvija komunikacija koja bi mogla imati posljedice daleko izvan odnosa SAD i Rusije – uključujući Evropu i zapadni Balkan.