Ljudski uzorci mozga prikupljeni tokom obdukcija početkom 2024. godine sadržavali su više sitnih komadića plastike nego uzorci prikupljeni osam godina ranije, pokazala je nedavna studija.
”Koncentracije koje smo uočili u moždanom tkivu zdravih osoba, čija je prosječna dob bila oko 45 ili 50 godina, iznosile su 4.800 mikrograma po gramu, odnosno 0,5% mase”, izjavio je glavni autor studije Metju Kampen, redovni profesor farmaceutskih nauka na Univerzitetu Nju Mksiko u Alberkurkiju.
”U poređenju s uzorcima moždanog tkiva dobijenim obdukcijom 2016. godine, to je otprilike 50% više. To bi značilo da su naši mozgovi danas 99,5% mozak, a ostatak plastika”, rekao je Kampen.
Izloženost plastici
To povećanje, međutim, pokazuje samo izloženost plastici i ne daje podatke o mogućem oštećenju mozga, izjavila je Si-En-EN-u Fibi Stapelton, izvanredna profesorka farmakologije i toksikologije na Univerzitetu Ruters u Piskataveju, Nju Džersiju, koja nije učestvovala u izradi preliminarnog rada.
”Nije jasno jesu li te čestice tokom života u tekućem obliku, ulazeći i izlazeći iz mozga, ili se nakupljaju u nervnom tkivu i podstiču razvoj bolesti. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjelo na koji način čestice mogu djelovati na stanice i ima li to toksične posljedice”, naglasila je.
Prema preliminarnom radu, uzorci mozga sadržavali su od 7 do 30 puta više sitnih komadića plastike nego uzorci bubrega i jetre istih pokojnika.
”Istraživanja su pokazala prisutnost tih plastika u ljudskom srcu, velikim krvnim žilama, plućima, jetri, testisima, probavnom traktu i posteljici”, rekao je pedijatar i profesor biologije dr Filip Landrigan, direktor Programa za globalno javno zdravstvo i opšte dobro te Globalnog opservatorijuma za planetarno zdravlje na Boston Koledžu.
Okidač za bolesti
”Ljudi pitaju, a ja im kažem: ‘Slušajte, postoji plastika kojoj ne možete pobjeći. Nećete dobiti mobilni ili računalo bez plastike.’ Ali pokušajte smanjiti izloženost plastici koje se možete kloniti, poput plastičnih vrećica i boca.”
Inače, plastiku unosimo najviše kroz morske plodove, vakumiranu hranu, soli, voće i povrće, vodu koju pijemo sa slavina, plastičnu ambalažu u kojoj čuvamo hranu i piće, odjeću, razne plastične igračke kao i ”bjuti proizvode”, a posebno lak za nokte.
Mikroplastika je okidač za brojne ozbiljne bolesti poput raka, astme, dijabetesa, neplodnosti. Osim toga, može izazvati promjene u crijevnom mikrobiomu, što rezultuje neravnotežom između korisnih i štetnih bakterija.