Zemlja se okreće brzinom od oko 1670 kilometara na sat, ali nova istraživanja pokazuju da se njena energetska ravnoteža ozbiljno mijenja. Prema podacima koje je prikupio NASA-in satelit CERES (Clouds and the Earth’s Radiant Energy System), sjeverna hemisfera postepeno se „zamračuje“ u odnosu na južnu – što bi moglo imati dalekosežne posljedice po globalnu klimu.
Studiju, objavljenu u prestižnom časopisu PNAS, predvodi Norman Loeb iz NASA-inog Langley Research Centra. On upozorava da sjeverna hemisfera gubi više zračne energije nego južna, upijajući više svjetlosti, ali reflektujući manje — zbog čega iz svemira izgleda tamnije.
U idealnim uslovima, okeanske struje prenose energiju između hemisfera i održavaju ravnotežu. Međutim, posljednjih 20 godina te struje više ne mogu nadoknaditi disbalans koji nastaje zbog promjena na površini planete.
Topljenje Arktika i gubitak reflektirajućih površina (leda i snijega) zamjenjuju tamniji okeani koji upijaju više toplote.
Smanjenje količine oblaka, posebno niskih, dodatno pogoršava situaciju.
Manje aerosola u atmosferi — iako znači čistiji zrak — znači i manje refleksije sunčeve energije, jer su te čestice ključne za formiranje oblaka.
Prema NOAA-i, čak je i smanjenje emisija iz brodskog saobraćaja doprinijelo bržem zagrijavanju, jer su nestali reflektirajući „tragovi brodova“ u oblacima.
Ipak, rješenje nije u većem zagađenju. Naučnici sada raspravljaju o geo-inženjerskim pristupima, poput ubrizgavanja aerosola u stratosferu ili posvjetljivanja morskih oblaka, kako bi se povećala refleksija sunčeve svjetlosti.
Zanimljivo, dok je sjeverna hemisfera postala čišća, južna je doživjela suprotan efekat — zbog masovnih požara u Australiji i erupcija vulkana Hunga Tonga 2021. i 2022. godine, koje su u atmosferu ubacile ogromne količine čestica.
Prema NASA-inim procjenama, razlika u energetskom bilansu raste za 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji — dovoljno da utiče na klimatske modele i dugoročne prognoze.
„Razumijevanje ovih promjena ključno je za predviđanje budućih klimatskih scenarija,“ poručuje Loeb. „Naš cilj je identifikovati izvore disbalansa i pronaći načine da ga ublažimo.“
Ako se trend nastavi, svijet bi mogao ući u novo klimatsko doba — u kojem sjever i jug više neće dijeliti istu količinu svjetlosti, toplote i stabilnosti.