Ovih dana biskup Jean-Marc Micas, pod čijom je nadležnošću i čuveno katoličko svetište u Lourdesu u Francuskoj, najavio je osnivanje studijske skupine koja će razmotriti što učiniti s mozaicima Bazilike krunice, koje je izradio velečasni Marko Ivan Rupnik. Razlog: tog duhovnog gurua i vrlo plodnog umjetnika vatikanske vlasti već godinama istražuju zbog seksualnog, duhovnog i psihološkog zlostavljanje žena.
Biskup Micas kazao je kako je “Lourdes mjesto gdje dolaze mnoge žrtve potražiti utjehu i ozdravljenje. Njihova je tuga velika pred mozaicima velečasnog Rupnika, ne možemo to zanemariti”, kazao je te dodao da se potrebe žrtava uvijek moraju staviti na prvo mjesto. “Stoga se ništa ne isključuje, budući da se žrtve Rupnikova zlostavljanja žale da su njegovi mozaici dodatni izvor boli”, zaključio je biskup Micas.
1 euro = 7,53450 kuna
Dizajnirao i baziliku u Solinu
Slučaj Rupnik ponovno se našao u središtu zanimanja javnosti nakon što je list The Times nedavno objavio da je slovenski svećenik, blizak papi Franji, pokušao nagovoriti dvije časne sestre na seks utroje, uspoređujući taj čin sa Svetim Trojstvom.
Već prije toga, devet žena optužilo je Rupnika za seksualno teroriziranje nakon čega je isusovački red, kojem zlostavljač pripada, pozvao i druge žrtve da se jave. Odmah potom, prijave je podnijelo još 14 žena i jedan muškarac, a žalbe na njegovo ponašanje primale su se na engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, nizozemskom i njemačkom jeziku.
Takva odluka Lourdesa već je potaknula raspravu o tome što učiniti i s drugim sakralnim objektima širom svijeta koje je ukrašavao Rupnik. Ni Katolička crkva u Hrvatskoj neće to moći izbjeći: taj seksualni grabežljivac dizajnirao je unutrašnjost velike moderne bazilike u Solinu. No, nije to jedini problem vezan uz tu baziliku.
Problem zbog Stepinca
Naime, još 14. listopada 2021. redovnik, franjevac i svećenik fra Ivan Režić uputio je “obavijesnu notu i upit” tadašnjem nadbiskupu Splitsko-makarske nadbiskupije Marinu Barišiću te papskom nunciju u Hrvatskoj. U noti je izrazio radost što je unutarnjost bazilike dizajnirao “svjetski poznati slovenski isusovac, teolog i umjetnik Marko Ivan Rupnik”.
Međutim, napisao je, “ostao je neugodno zatečen činjenicom da se u prikazu hrvatskih blaženika i svetaca u njenoj apsidi ne nalazi lik blaženog kardinala Alojzija Stepinca” za kojeg fra Režić tvrdi da je jedan od najsvetijih likova u modernoj povijesti Crkve u Hrvata. Zbog toga se, piše Režić, raspitao kod tadašnjeg župnika zašto nema lika blaženog kardinala. Dobio je, piše, “nezadovoljavajući odgovor u vidu nekakvog aposteriornog kompromisnog rješenja”.
Eminentniji blaženik
Tadašnji župnik Ranko Vidović kazao mu je, naime, da će se s desne strane prezbiterija postaviti posmrtna maska kardinala Stepinca. Frustrirani fra Režić stoga je napisao nadbiskupu Barišiću “da se ne prestaje do kraja nadati da će se u prikazu hrvatskih blaženika naći neko mjesto za onoga koji je, bez sumnje, trebao dobiti svoje eminentno mjesto među ostalim hrvatskim blaženicima. Barem eminentnije mjesto od, recimo, blaženog Ivana Merza i blažene Marije od Propetoga Petković“.
Ako se pak to ne dogodi, pita fra Režić, “kakav ćemo odgovor ponuditi našem vjernom puku te kako će o tomu govoriti pred nekim velikodostojnikom ili vjernikom Srpske pravoslavne crkve”. Iz note je vidljivo da fra Režića najviše muči je li lik kardinala Stepinca svjesno izostavljen, a ako nije, “zašto ne ispraviti taj propust, osobito ako je nenamjeran, dok je još navrijeme?”.
Osuda Rupnika u Sloveniji
Premda je prošlo više od godinu i pol dana od pisma fra Režića, lik kardinala Stepinca još nije našao svoje mjesto među blaženima. Niti su, koliko je poznato, na dopis fra Režića reagirali metropolit Barišić i papski nuncij. Za uređenja bazilike u Solinu, službu župnika i upravitelja Prasvetišta Gospe od Otoka u Solinu obnašao je Ranko Vidović, prelat Katoličke crkve. On je bio i dekanom Solinskog dekanata te u više saziva član nadbiskupijskoga prezbiterskoga i pastoralnog vijeća.
Papa Franjo ga je 4. ožujka 2021., na iznenađenje nezadovoljnika, nagradio i imenovao biskupom hvarskim. Nakon što se 21. prosinca 2022. saznalo da je velečasni Rupnik nudio časnim sestrama seks utroje, reagirala je Slovenska biskupska konferencija.
Priopćili su: “s velikom žalošću i zaprepaštenjem pratimo otkrivanja zlostavljanja i zloporaba raznih vrsta od strane o. Rupnika, koji su se događali u dužem vremenskom razdoblju. Nakon što su poglavari Družbe Isusove potvrdili vjerodostojnost činjenica, osuđujemo sva psihička, seksualna i duhovnička nasilja koja je počinio o. Rupnik, kao i teške zloporabe u sakramentu pomirenja… Žalimo što su toliko godina ove neprihvatljive radnje ostale prikrivene, uzrokujući toliko patnje žrtvama i njihovim bližnjima. Žalosni smo što desetljećima nema sluha za žrtve”, zaključuje se u priopćenju Slovenske biskupske konferencije.
Zanemarene optužbe
Već prije toga fra Rupnik bio je optužen za zlostavljanje posvećenih žena Zajednice Loyola u Sloveniji koju su početkom 1990.-ih osnovali on i sestra Ivanka Hosta. Jedna bivša časna sestra ispričala je talijanskim novinarima kako je “otac Marko počeo polako i slatko ulaziti u moj psihološki i duhovni svijet, iskorištavajući moju neizvjesnost i krhkost i koristeći moj odnos s Bogom da me gurne u seksualna iskustva s njim”.
Ona ga je optužila da je predložio jednoj časnoj sestri i njoj da imaju seks utroje “tvrdeći da će tako replicirati trostrani odnos između Boga, Isusa i Duha Svetoga”. Uvjerena je da je Rupnik zlostavljao najmanje dvadesetak časnih sestara i drugih žena te tvrdi da je na to upozorila još 1994., ali su njene optužbe zanemarene i odbačene, kako u Sloveniji tako i u Vatikanu.
Sramota reda pape Franje
Dodatni je problem za Katoličku crkvu što se velečasni Rupnik našao u središtu doista nevjerojatnog skandala jer je on bacio sramotu na isusovce, katolički red svećenika i braće kojemu pripada i papa Franjo. Unatoč svim optužbama, u ožujku 2020. optuženi seksualni grabežljivac ipak je održao prvu korizmenu propovijed za Papu i Rimsku kuriju u Vatikanu. Iako je bio pod ograničenom službom nakon što je optužen za zlostavljanje časnih sestara u Sloveniji, papa Franjo primio ga je 3. siječnja 2022. u privatnu audijenciju.
Velečasni Rupnik doista nije bilo tko u Katoličkoj crkvi. Studirao je na Školi likovnih umjetnosti u Rimu te je doktorirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Papa Ivan Pavao II. povjerio mu je, među ostalim, obnovu mozaika u kapeli Redemptoris Mater u vatikanskoj Apostolskoj palači te rekonstrukciju glavne kapele unutar zgrade Španjolske biskupske konferencije u Madridu.
Ništa crkvene brige za žrtve
Rupnik je također obnovio zid glavnog oltara svetišta Presvetog Trojstva u Fátimi u Portugalu, a ukrasio je i kapelu Papinskog rimskog sjemeništa u Italiji. Obnovio je Crkvu Djevice Južnog Križa u Australiji te kapelu Svete obitelji Kolumbovih vitezova u Nacionalnom svetištu svetog Ivana Pavla II. u Washingtonu.
Da cijeli slučaj bude još strašniji, nedavno se saznalo da je Vatikan čak dva puta oslobodio fra Rupnika svih sumnji unatoč svjedočanstvima žena koje su potvrdile da ih je seksualno i duhovno zlostavljao. Također, tek nedavno su isusovci priznali da je u svibnju 2020. Rupnik bio ekskomuniciran iz Katoličke crkve, ali ne zbog zlostavljanja žena. Vatikan je, naime, takva napastovanja dugo smatrao pukim gubitkom svećeničke čistoće koji se može oprostiti.
To što je pri tome potpuno zanemarena bol i trauma koju su doživjele nesretne žrtve, malo je koga u vrhu Katoličke crkve zanimalo. Umjesto zbog toga, Rupnik je bio ekskomuniciran jer je počinio jedan, po poimanju Katoličke crkve, od najtežih zločina. Iskoristio je ispovjedaonicu za odrješenje žene s kojom je bio u seksualnim odnosima.
Višestruko spašavanje predatora
Međutim, samo mjesec dana kasnije, u nezamislivo brzom postupku s obzirom na ozbiljnost optužbi, vatikanska Kongregacija za doktrinu vjere ukinula je odluku o ekskomunikaciji. No, tu nije kraj spašavanja seksualnog predatora: godinu dana kasnije, ista Kongregacija odlučila je da ga neće procesuirati za još jednu optužbu za duhovno i seksualno zlostavljanje bivše časne sestre, proglasivši da je nastupila zastara.
Tu odluku kasnije je potvrdio i Vatikanski ured za seksualno zlostavljanje, koji vode isusovci. Javnost je bila zgrožena odlukama da se tako grubo odbace svjedočenja petnaestak žena pa su isusovci prije dva mjeseca, u veljači, najavili novu internu kanonsku istragu. Istodobno, pooštrili su sankcije protiv Rupnika, uključujući i zabranu umjetničke djelatnosti, budući da je vjerojatno odatle potjecao dio zlostavljanja.
‘Nova svjedočanstva na našim vratima’
Također, brani se Družba Isusova, poduzete su i druge mjere opreza, poput zabrane “vršenja sakramenta ispovijedi, duhovnog vodstva, davanja duhovnih vježbi, zabrane ispovijedanja i bavljenja duhovnim vodstvom sa ženama”. Rupniku je također zabranjeno, stajalo je u nalogu prošlog prosinca, javno djelovanje bez dopuštenja lokalnog nadređenog.
Rupnikov nadređeni, velečasni Johan Verschueren u siječnju 2023., složio se da su sve te mjere, s obzirom da su primili više pritužbi protiv njega, ipak preblage. U poruci agenciji Associated Press kazao je kako “svakog tjedna jedno ili dva nova svjedočanstva pokucaju na naša vrata. Dobivamo, sve više, jasan i sveobuhvatan pogled na ono što se dogodilo u prošlosti i koja je stvarna priroda i veličina slučaja”.
Ne zna se gdje se sada nalazi Rupnik
Fra Verschueren je izrazio uvjerenje da svjedočanstvo Rupnikovih žrtava “sada otvara nadu za mnoge osobe da se jave i svjedoče bez straha”. Iako nije potvrdio gdje se trenutačno nalazi velečasni Rupnik, rekao je da ga je zamolio da ne napušta talijansku regiju Lazio zbog novih istraga.
Teško je, dakako, razumjeti tako blagi odnos spram osramoćenog svećenika i duhovnog gurua Rupnika. Očito je, međutim, da u vatikanskoj hijerarhiji fra Rupnik ima dovoljno prijatelja koji ga mogu zaštiti, ali i puno onih koji ne misle da je počinio bilo kakav zločin budući je zlostavljao “samo” punoljetne žene.