U ponedjeljak će milioni Šveđana početi dobivati brošure koje savjetuje stanovništvo kako se pripremiti i nositi u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza, piše BBC.
Brošura “Ako dođe do krize ili rata” ažurirana je u odnosu na onu od prije šest godina zbog onoga što vlada u Stockholmu naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pod kojom se misli na rusku invaziju Ukrajine u punom opsegu. Knjižica je takođe dvostruko veća.
Susjedna Finska takođe je upravo objavila svoje najnovije savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”.
A Norvežani su takođe nedavno dobili pamflet koji ih poziva da budu spremni sami se snalaziti sedmicu dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Tokom ljeta, danska agencija za hitne slučajeve rekla je da odraslim Dancima e-poštom šalje informacije o vodi, hrani i lijekovima koji će im trebati da prebrode krizu tokom tri dana.
U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagovali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoodbranu”.
Švedska se pridružila NATO-u tek ove godine, odlučivši da se, poput Finske, prijavi nakon što je Moskva proširila svoj rat 2022. godine. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog odbrambenog saveza.
Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je da ne štampa primjerak za svaki dom jer bi to “koštalo milione”, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.
“Poslali smo 2,2 miliona odštampanih primjeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Na popisu stvari koje treba držati kod kuće su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina, te lijekovi, uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.
Oslo je poslao raniju verziju 2018. godine, ali Kamfjord je rekao da su klimatske promjene i ekstremniji vremenski događaji poput poplava i klizišta donijeli povećane rizike.
Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje “Ako dođe do rata” nastalo je tokom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.
Ali jedna je poruka je posebno istaknuta: “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”
Nedavno su Finska i Švedska još uvijek bile neutralne države, iako njihova infrastruktura i “sistem totalne obrane” datiraju iz Hladnog rata.
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije švedskim kućanstvima takođe moraju odražavati promjene.
Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, iako je to viđeno kao poziv na uzbunu jer je smatrao da pomaci prema ponovnoj izgradnji te “potpune obrane” napreduju presporo.
Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visok nivo odbrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.
Vodiči sadrže uputstva o tome šta učiniti u slučaju nekoliko scenarija i mole građane da se u slučaju krizne situacije barem u početku mogu sami snaći za sebe.
Fince pitaju kako bi se nosili danima bez struje sa zimskim temperaturama od -20C.
Njihov popis namirnica takođe uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.
Švedski popis namirnica preporučuje krompir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i pripremljenu juhu od borovnica i šipka.