Niti jedan mobilni telefon koji se inficira špijunskim
softverom Pegasus nije siguran. Koriste li ga i njemačke tajne službe
poput BND-a? Njemačka vlada o tome uporno šuti.
Pegasus je krilati konj iz grčke mitologije koji može letjeti. Velike
talente posjeduje i istoimeni proizvod izraelske firme NSO. Riječ je o
softveru za špijuniranje mobilnih telefona i računara u realnom vremenu.
Softveru koji se koristi širom svijeta, a s razmjerima tog korištenja javnost je upoznao jedan međunarodni istraživački tim 18. srpnja 2021.
Informacije o Pegasusu su tajne
U
klijente Pegasusa, prema navodima tog istraživačkog tima, spadaju i
institucije njemačke države koje su povezane s borbom protiv terorizma i
drugih teških zločina. Koriste li taj softver i Savezni ured za borbu
protiv kriminala (BKA) ili Njemačka tajna služba (BND) zadužena za
inozemstvo? Godinu dana nakon otkrića istraživačkog tima, na to pitanje
nema službenog odgovora.
Zastupnica stranke Ljevice u Bundestagu
Martina Renner u ime svog zastupničkog kluba već godinu dana od vlade
traži konkretne informacije o korištenju Pegasusa. Uzalud. Sve što je
dosad dobila su standardne fraze koje uvijek zvuče isto: „odgovori na
određena pitanja su samo za službenu upotrebu i predstavljaju tajne
informacije“. A najčešće obrazloženje za to je da se radi o
informacijama koje se u posebnoj mjeri tiču boljitku države”.
Optužba: ponašanje njemačke vlade nije baš demokratsko
Martina
Renner je u razgovoru za DW iskazala ogorčenje: „Transparentnosti još
uvijek nema i ja strahujem da je softver i dalje u upotrebi“. Pomoću
Pegasusa je moguće, između ostalog, upravljati kamerom računara ili
aktivirati mikrofon mobilnog telefona, kaže Renner. Stranka Ljevice je
sigurna da njemački organi sigurnosti koriste ovaj špijunski program.
I
organizacija za ljudska prava Reporteri bez granica, ako se u obzir
uzmu brojna medijska izvješća, nema razloga sumnjati da je Pegasus
aktivan i u Njemačkoj. Helene Hahn, stručnjakinja Reportera bez granica
na području slobode interneta, za DW kaže da ponašanje sadašnje njemačke
vlade ne smatra pretjerano demokratskim. Ona dodaje da parlament ne
može ispuniti svoju kontrolnu funkciju ako Ministarstvo unutarnjih
poslova ne daje informacije o tome „da li i u kojoj mjeri policija i
tajne službe koriste Pegasus i druge špijunske programe”.
FDP i Zeleni su razočarali Reportere bez granica
Od
koalicije koja je na vlasti od prosinca 2021. Reporteri bez granica su
očekivali mnogo više. Jer u toj vladi su i Stranka slobodnih demokrata
(FDP) i Zeleni, a to su dvije stranke koje su se, kada su bile u
oporbi, „snažno zalagale protiv upotrebe špijunskih softvera i nadzora”.
Helene
Hahn podsjeća da su Zeleni Pegasus nazvali „noćnom morom za pravnu
državu”. I FDP je zahtijevala da se prestane s upotrebom tzv. „državnih
trojanaca“. Zato se sada očekuje da se njemačka vlada „javno i
nedvosmisleno“ distancira od suradnje s tvrtkama kao što je NSO te da se
založi za regulaciju tog sektora.
I pored svog razočaranja zbog
ophođenja države sa špijunskim softverom poput Pegasusa, Reporteri bez
granica ukazuju na koalicijski ugovor i nadaju se da će doći do promjene
kursa. To bi značilo da bi trebalo preispitati efikasnost i pravne
aspekte zakona o sigurnosti. „Reporteri“ prenose da se planira i da se
prilikom donošenja budućih zakona angažira specijalno povjerenstvo koja
bi savjetovalo političare.
Pegasus i ubojstvo Džamala Kašogija
Reporteri
bez granica smatraju da je sadašnje stanje problematično jer podriva
kredibilitet Njemačke u odnosima s drugim zemljama. Jer, pokazalo se da
je „takav špijunski softver opasnost za ljudska prava i širom svijeta
dovodi ljude u životnu opasnost.”
Najekstremniji primjer je
ubojstvo saudijskog novinara Džamala Kašogija 2018. Mnoge indicije
ukazuju da je pri planiranju ubojstva korišten Pegasus kako bi bili
špijunirane osobe iz Kašogijevog okruženja. Helene Hahn kaže da se
sumnja da se ovaj softver koristi i u zemljama EU-a. Tako su Poljska i
Mađarska optužene da su pomoću njega špijunirale novinare i oporbene
političare.
Je li programski kod poznat BND-u?
Ni
na međunarodnom planu otkrića o Pegasusu nemaju mnogo posljedica. U
javnosti i politici nije došlo do jačanja svesti o razmjeru moguće
državne zloupotrebe trojanaca u svijetu.
Ljevičarska političarka
Martina Renner i njezin zastupnički klub su u međuvremenu poslali vladi
više od deset upita i pri tome nisu dobili nikakve relevantne
informacije. Zastupnica smatra da bi posebno loša bila mogućnost da
njemački organi sigurnosti nemaju programski kod Pegasusa – što bi
značilo da oni ni sami ne znaju što sve taj program radi: „To je crna
kutija”, kaže Renner.
Ljevica upozorava na opasnost od zloupotrebe
Martina
Renner razumije činjenicu da u borbi protiv terorizma i kriminala tajne
službe koriste špijunske programe: „To naravno mora biti moguće“. Ali,
korištenje za obranu od opasnosti za nju može biti vrlo problematično.
Dakle „tamo gdje postoje samo sumnje i gdje se ne radi o istrazi
konkretnih krivičnih djela”.
Ona
smatra da je korištenje Pegasusa i sličnih programa najproblematičnije u
redovima tajnih službi: „Tu su širom otvorena vrata zloupotrebama i
samovolji”. Jer, kako dodaje, nitko ne kontrolira i ne provjerava kada i
koliko dugo su bili primijenjeni i što se događa s podacima. Neovisno
od pravnih aspekata, Martina Renner smatra da bi bilo dobro kada bi se
potakla proizvodnja domaćih špijunskih softvera u Njemačkoj i kada bi to
kontrolirao parlament.
Digitalni laboratorij za ugrožene novinare
Skandal
s Pegasusom se odavno već probio i do sudova. „Zna se već za stotine
slučajeva špijuniranja“, kaže Helene Hahn iz Reportera bez granica. Ova
organizacija pomaže pogođenim osobama još od listopada 2021. pred sudom u
Parizu i pred njemačkim sudovima. Ali pogođeni još uvijek čekaju na
presude.
Točno na godišnjicu otkrića o Pegasusu, počela je s
radom Digitalni sigurnosni laboratorij (Digital Security Lab) Reportera
bez granica. Riječ je o službi kojoj se mogu obratiti novinari koji gaje
sumnje da su im telefoni špijunirani. Novinari joj mogu poslati svoj
telefon i digitalni forenzičari će ga ispitati – i ustanoviti radi li se
o nedozvoljenim programima.