Sjećanje na žrtve neonacizma

Savezna kancelarka Angela Merkel izvinila se porodicama žrtava
neonacističkog terora u prošloj deceniji za to što su ih istražni organi
sumnjičili da su umešani u ova ubistva.
Kancelarka je, tri meseca posle otkrivanja terorističke grupe
„Nacionalsocijalističko podzemlje“, govorila na komemorativnom skupu u
Koncertnoj dvorani na Žandarmerijskom trgu u Berlinu.

Govoreći
kratko o svakom ubijenom posebno, kancelarka se izvinila što su
istražni organi, ne prepoznajući u ubistvima neonacističku pozadinu,
sumnjičili i porodice i rođake ubijenih.

„Protekle godine za vas su, drage porodice ubijenih, morale biti noćna mora bez kraja i konca. Zato vas molim za oproštaj“, rekla je kancelarka.
Pored oko 1.200 gostiju, ljudi iz nemačke politike i privrede, i
predstavnika civilnog društva, na komemoraciji su učestvovali i članovi
porodica ubijenih.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Ubistva koja je počinila teroristička ćelija su napad na našu zemlju. Ona su sramota za našu zemlju“,
rekla je kancelarka obećavajući članovima porodica žrtava da će zločini
biti u potpunosti istraženi, a počinioci i njihovi pomagači izvedeni
pred sud.

„S desnim ekstremistima mi nemamo baš ništa zajedničko“,
rekla je ona obraćajući se članovima svoje Demohrišćanske stranke (CDU)
u Demnu u istočnonemačkoj saveznoj pokrajini Meklenburgu-Prednjoj
Pomeraniji. „Tu neće biti nikakve tolerancije“, naglasila je kancelarka.

Žrtve i porodice

Gamze Kubašik (L) i Šemja Šimšek (D): I ogorčenje i razumevanje (Beta - 23.02.2012.)
Gamze Kubašik (L) i Šemja Šimšek (D): I ogorčenje i razumevanje (Beta – 23.02.2012.)

Kćerka Envera Šimšeka, vlasnika cvećare i prve žrtve ubijene 2000.
godine, sa ogorčenjem i ljutnjom govorila je o tome kako su istražni
organi sumnjičili članove njene porodice da imaju veze sa ubistvom, ali i
pozvala sve u nemačkom društvu da „zajedno spreče da se to ne dogodi i
drugim porodicama“ i dodala da je „zajedništvo jedino rešenje“.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Otac jednog od ubijenih je na komemorativnom skupu, u govoru održanom
na turskom jeziku, zatražio da se do kraja rasvetle ubistva izražavajući
pri tome puno poverenje u nemačko pravosuđe i nazivajući Angelu Merkel
„našom kancelarkom“.

Istovremeno je odbio ponuđenu novčanu
odštetu države, ali je zatražio da ulica u gradu Kaselu, u kojoj je
njegov sin i rođen i ubijen, ponese njegovo ime.

Uspavana državna bezbednost

Trojka iz Cvikaua: Uve Benhart, Uve Mundlos i Beate Žepe (DW/DPA)
Trojka iz Cvikaua: Uve Benhart, Uve Mundlos i Beate Žepe (DW/DPA)

Teroristička ćelija “Nacionalsocijalističko podzemlje” je potpuno
slučajno otkrivena u novembru 2011. godine, posle požara u njihovom
tajnom štabu. Od tada se u Nemačkoj raspravlja o tome zašto su politika i
službe bezbednosti godinama potcenjivale opasnost od desničarskog
ekstremizma.

Zato je osnovan i istražni odbor u Bundestagu (gornjem domu Skupštine).

Tihe serijske ubice

Enver Šimšek, Abdurahim Ozudogru, Suleyman Taskopru, Habil Kilic (gore), Junus Turgut, Ismail Jašar, Teodorus Bulgarides, Mehmet Kubašik (dole) (DW/DPA)
Enver
Šimšek, Abdurahim Ozudogru, Suleyman Taskopru, Habil Kilic (gore),
Junus Turgut, Ismail Jašar, Teodorus Bulgarides, Mehmet Kubašik (dole)
(DW/DPA)

U razdoblju između 2000. i 2006. godine, širom Nemačke je bilo
ubijeno devetoro građana stranog porekla, sedmoro turskog i dvoje
grčkog, a 2007. je ubijena i jedna policajka, dok je njen kolega bio
teško ranjen.

Teroristi, koji su osnovali grupu pod nazivom
„Nacionalsocijalističko podzemlje“, izvršili su nekoliko bombaških
napada na strance – Jevreje u Nemačkoj, te izveli čitav niz oružanih
pljački banaka.

Savezna kancelarka Angela Merkel je u govoru
istakla da je komemoracija posvećena žrtvama „Neonacističkog podzemlja“,
ali i svim drugim žrtvama neonacističkog i ekstremno desničarskog
nasilja u poslednje dve decenije.

Njih je, prema navodima vlasti i organizacija koje se bore protiv neonacizma i pomažu žrtvama, bilo između 150 i 180.

Nemci i „oni drugi Nemci“

Komemoracija: Sećanje na žrtve neonacizma (Beta - 23.02.2012.)
Komemoracija: Sećanje na žrtve neonacizma (Beta – 23.02.2012.)

Predstavnici udruženja migranata, pre svih turska udruženja, s
jedne strane pozdravljaju održavanje svečane komemorativne sednice
najvišeg državnog vrha, ali ipak ostaju suzdržani. Tako je, recimo,
Kenan Kolat, lider Turaka u Nemačkoj, izjavio da „ono što su političari
početkom devedesetih izjavljivali nakon napada desnih ekstremista na
strance u Melnu ili Zolingenu, mogu danas doslovno ponoviti – od tada se
ništa nije promenilo“. Prema njegovom mišljenju, važno je da se
„desničarski radikalizam osudi, ali to nije dovoljno“.

Sličnog
je mišljenja i Diter Grauman, predsednik Centralnog veća Jevreja u
Nemačkoj. On zahteva da ova svečana komemorativna sednica u Berlinu
„bude više od pukog simbola solidarnosti i saučešća“. Prema njegovom
mišljenju, nužno je nedvosmisleno se izjasniti za „odlučnu borbu protiv
desnice“, te da tome potom treba da slede i konkretna dela.

„Antisemitizmu i rasizmu ne smemo dati nikakav prostor, ni politički niti u društvu“, naglasio je Grauman.

Zastave na državnim ustanovama u Berlinu, ali i u nekim saveznim
pokrajinama, spuštene su na pola koplja. U mnogim školama i preduzećima
širom zemlje je u znak poštovanja prema žrtvama neonacista održan minut
ćutanja, a u Berlinu i Hamburgu su na jedan minut zastala vozila
gradskog saobraćaja.

Skupu u Berlinu je, prema protokolu,
trebalo da se obrati Kristijan Vulf, predsednik Nemačke, koji je 17.
februara podneo ostavku (v. Nemački predsednik podneo ostavku) i najavio da će ga na tom skupu odmeniti savezna kancelarka Angela Merkel.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije