Savezna kancelarka Angela Merkel izvinila se porodicama žrtava
neonacističkog terora u prošloj deceniji za to što su ih istražni organi
sumnjičili da su umešani u ova ubistva.
Kancelarka je, tri meseca posle otkrivanja terorističke grupe
„Nacionalsocijalističko podzemlje“, govorila na komemorativnom skupu u
Koncertnoj dvorani na Žandarmerijskom trgu u Berlinu.
Govoreći
kratko o svakom ubijenom posebno, kancelarka se izvinila što su
istražni organi, ne prepoznajući u ubistvima neonacističku pozadinu,
sumnjičili i porodice i rođake ubijenih.
„Protekle godine za vas su, drage porodice ubijenih, morale biti noćna mora bez kraja i konca. Zato vas molim za oproštaj“, rekla je kancelarka.
Pored oko 1.200 gostiju, ljudi iz nemačke politike i privrede, i
predstavnika civilnog društva, na komemoraciji su učestvovali i članovi
porodica ubijenih.
„Ubistva koja je počinila teroristička ćelija su napad na našu zemlju. Ona su sramota za našu zemlju“,
rekla je kancelarka obećavajući članovima porodica žrtava da će zločini
biti u potpunosti istraženi, a počinioci i njihovi pomagači izvedeni
pred sud.
„S desnim ekstremistima mi nemamo baš ništa zajedničko“,
rekla je ona obraćajući se članovima svoje Demohrišćanske stranke (CDU)
u Demnu u istočnonemačkoj saveznoj pokrajini Meklenburgu-Prednjoj
Pomeraniji. „Tu neće biti nikakve tolerancije“, naglasila je kancelarka.
Žrtve i porodice
Kćerka Envera Šimšeka, vlasnika cvećare i prve žrtve ubijene 2000.
godine, sa ogorčenjem i ljutnjom govorila je o tome kako su istražni
organi sumnjičili članove njene porodice da imaju veze sa ubistvom, ali i
pozvala sve u nemačkom društvu da „zajedno spreče da se to ne dogodi i
drugim porodicama“ i dodala da je „zajedništvo jedino rešenje“.
Otac jednog od ubijenih je na komemorativnom skupu, u govoru održanom
na turskom jeziku, zatražio da se do kraja rasvetle ubistva izražavajući
pri tome puno poverenje u nemačko pravosuđe i nazivajući Angelu Merkel
„našom kancelarkom“.
Istovremeno je odbio ponuđenu novčanu
odštetu države, ali je zatražio da ulica u gradu Kaselu, u kojoj je
njegov sin i rođen i ubijen, ponese njegovo ime.
Uspavana državna bezbednost
Teroristička ćelija “Nacionalsocijalističko podzemlje” je potpuno
slučajno otkrivena u novembru 2011. godine, posle požara u njihovom
tajnom štabu. Od tada se u Nemačkoj raspravlja o tome zašto su politika i
službe bezbednosti godinama potcenjivale opasnost od desničarskog
ekstremizma.
Zato je osnovan i istražni odbor u Bundestagu (gornjem domu Skupštine).
Tihe serijske ubice
Šimšek, Abdurahim Ozudogru, Suleyman Taskopru, Habil Kilic (gore),
Junus Turgut, Ismail Jašar, Teodorus Bulgarides, Mehmet Kubašik (dole)
(DW/DPA)
U razdoblju između 2000. i 2006. godine, širom Nemačke je bilo
ubijeno devetoro građana stranog porekla, sedmoro turskog i dvoje
grčkog, a 2007. je ubijena i jedna policajka, dok je njen kolega bio
teško ranjen.
Teroristi, koji su osnovali grupu pod nazivom
„Nacionalsocijalističko podzemlje“, izvršili su nekoliko bombaških
napada na strance – Jevreje u Nemačkoj, te izveli čitav niz oružanih
pljački banaka.
Savezna kancelarka Angela Merkel je u govoru
istakla da je komemoracija posvećena žrtvama „Neonacističkog podzemlja“,
ali i svim drugim žrtvama neonacističkog i ekstremno desničarskog
nasilja u poslednje dve decenije.
Njih je, prema navodima vlasti i organizacija koje se bore protiv neonacizma i pomažu žrtvama, bilo između 150 i 180.
Nemci i „oni drugi Nemci“
Predstavnici udruženja migranata, pre svih turska udruženja, s
jedne strane pozdravljaju održavanje svečane komemorativne sednice
najvišeg državnog vrha, ali ipak ostaju suzdržani. Tako je, recimo,
Kenan Kolat, lider Turaka u Nemačkoj, izjavio da „ono što su političari
početkom devedesetih izjavljivali nakon napada desnih ekstremista na
strance u Melnu ili Zolingenu, mogu danas doslovno ponoviti – od tada se
ništa nije promenilo“. Prema njegovom mišljenju, važno je da se
„desničarski radikalizam osudi, ali to nije dovoljno“.
Sličnog
je mišljenja i Diter Grauman, predsednik Centralnog veća Jevreja u
Nemačkoj. On zahteva da ova svečana komemorativna sednica u Berlinu
„bude više od pukog simbola solidarnosti i saučešća“. Prema njegovom
mišljenju, nužno je nedvosmisleno se izjasniti za „odlučnu borbu protiv
desnice“, te da tome potom treba da slede i konkretna dela.
„Antisemitizmu i rasizmu ne smemo dati nikakav prostor, ni politički niti u društvu“, naglasio je Grauman.
Zastave na državnim ustanovama u Berlinu, ali i u nekim saveznim
pokrajinama, spuštene su na pola koplja. U mnogim školama i preduzećima
širom zemlje je u znak poštovanja prema žrtvama neonacista održan minut
ćutanja, a u Berlinu i Hamburgu su na jedan minut zastala vozila
gradskog saobraćaja.
Skupu u Berlinu je, prema protokolu,
trebalo da se obrati Kristijan Vulf, predsednik Nemačke, koji je 17.
februara podneo ostavku (v. Nemački predsednik podneo ostavku) i najavio da će ga na tom skupu odmeniti savezna kancelarka Angela Merkel.