Šezdeset druga Minhenska bezbjednosna konferencija završena je danas u Minhenu, uz poruke o potrebi jačanja evropske odgovornosti za bezbjednost, različitim vizijama Zapada i pozivima na konkretan plan djelovanja Evropske unije.
Predsjedavajući konferencije, njemački diplomata Volfgang Išinger, izjavio je na zatvaranju da su se, pored umirujućih tonova o jedinstvu Zapada, čule i “duboke sumnje” u to da li zapadne zemlje i dalje dijele iste vrijednosti i igraju po istim pravilima.
– Vidjeli smo mnogo veću odlučnost Evropljana da ostanu pri svom stavu i brane ono što smatramo evropskim vrijednostima – rekao je Išinger i dodao da je Evropa spremna da preuzme veći dio kolektivne odgovornosti za očuvanje mira i sprečavanje sukoba.
On je ocijenio da je EU potreban konkretan plan djelovanja.
– Sada nam treba više od još jedne serije govora. Potreban nam je plan, akcija, odgovor na pitanje šta smo mi Evropljani spremni da uradimo, kada i kako – poručio je Išinger, dodajući da će sljedeći predsjedavajući konferencije biti bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Skup je okupio više od 50 šefova država i vlada, među kojima su bili predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji, kao i američki državni sekretar Marko Rubio, koji je predvodio delegaciju SAD.
Tokom trodnevnih razgovora u fokusu su bili transatlantski odnosi i budućnost Zapada.
Rubio je poručio da SAD nemaju interes da budu “ljubazni i uredni čuvari propadanja Zapada” i pozvao Evropu da, zajedno sa Vašingtonom, “spase zajedničku civilizaciju”, uz kritike na račun migracione i klimatske politike EU, navodi Juronjuz.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da ju je Rubiovo obraćanje “u velikoj mjeri umirilo” kada je riječ o odnosima sa SAD, ali je istovremeno pozvala na jačanje evropske odbrane i aktiviranje klauzule o uzajamnoj pomoći iz člana 42(7) Ugovora o EU.
Ukrajinski predsjednik Zelenski ocijenio je da je “velika greška” to što Evropa nije dovoljno zastupljena za pregovaračkim stolom u mirovnim inicijativama i pozvao evropske lidere da odrede datum do kada bi Ukrajina bila tehnički spremna za članstvo u EU, navodeći 2027. godinu kao cilj.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da međunarodni poredak kakav je postojao nakon Drugog svjetskog rata “više ne postoji”, uz povratak politike velikih sila i neizvjesnijih pravila.
Francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdio je da Pariz vodi strateški dijalog sa Berlinom o nuklearnom odvraćanju, dok je generalni sekretar NATO Mark Rute naglasio da evropske inicijative ne mogu zamijeniti američki nuklearni kišobran.
Konferencija je, prema ocjeni učesnika, pokazala jačanje evropske odlučnosti da preuzme veću ulogu u sopstvenoj bezbjednosti, ali i postojanje različitih pristupa budućnosti Zapada i njegovih vrijednosti.