Nakon sve oštrijih kritika Izraela iz inostranstva zbog ofanzive u Gazi, sada i politička opozicija u samom Izraelu žestoko osuđuje taj napad, jer mu je, kako ocjenjuju, isključivi cilj da Netanjahu ostane na vlasti.
Nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. i politička opozicija te zemlje spremno je stala uz odluku da se brani domovina. Ali, nakon najnovijeg napada pješadije na Pojas Gaze i patnji Palestinaca, i lider udružene Radničke i Merec stranke, Jair Golan, na tamošnjoj stanici Kan je izjavio: „Cilj rata, da se unište vojne sposobnosti Hamasa, postigli smo još u maju i junu prošle godine. Od tada u tom ratu ima sve manje strateških ciljeva, a sve više političkih – naime da vlada politički opstane“, prenosi DW.
Ta izjava pobudila je veliku pažnju, jer iako smo navikli da političari vjeruju u svoju stručnost u svim, pa tako i vojnim područjima, kod Jair Golana to je drugačije: on je donedavno bio general-major izraelske vojske i zamjenik načelnika izraelskog Generalštaba. On sigurno zna zašto se slaže i sa tvrdnjama humanitarnih organizacija po kojima taj rat odavno nije više stvar samo samoodbrane nakon napada Hamasa, a i s tim da glavni prioritet više nije oslobađanje talaca koje još uvijek drži Hamas, što je priznao čak i premijer Benjamin Netanjahu.
„Na putu smo da postanemo država koju preziru“
Ipak, od prošle nedjelje traju intenzivni vazdušni napadi na Pojas Gaze, kopnene snage napreduju, ljudi su protjerani, a već ima na stotine mrtvih. Za bivšeg generala, a sada opozicionog lidera, cilj Netanjahua nije više vojni, niti bezbjednosni, već samo još usluga koalicionim partnerima koji su ekstremni nacionalisti kako bi ovaj kabinet opstao na vlasti. Jer, kako dodaje, tim ekstremistima jedino je pred očima zemljište Pojasa Gaze kako bi se i tamo proširili izraelski naseljenici.
Za takve nacionaliste, oko dva miliona Palestinaca koji su donedavno živjeli u Pojasu Gaze samo su smetnja koju bi trebalo ukloniti:
„Izrael je na putu da postane država koja se prezire, poput Južne Afrike kakvu smo nekad poznavali – ako ne promijeni smjer i ponovo se ne počne ponašati kao razumna država. Razumna država ne vodi rat protiv civilnog stanovništva, ne ubija bebe iz hobija i ne postavlja protjerivanje stanovništva kao cilj“, rekao je Golan.
Sadašnju vladu optužio je da je puna “osvetoljubivih ljudi bez morala i sposobnosti da vode državu u vrijeme krize”, piše Times of Israel.
I Tamir Hejman iz izraelskog Instituta za nacionalnu bezbjednost ne može više da poriče odgovornost svoje zemlje: „Ne možemo da kažemo da je odgovornost na nekom drugom. Situacija u kojoj neka država namjerno uzrokuje glad smatra se ratnim zločinom. To nam sigurno ne bi prošlo nezapaženo. Prije svega, dovelo bi do kraja rata, ali osim toga, moglo bi da ima mnogo ozbiljnije posljedice, kao što su prekid trgovine i sankcije koje se obično primjenjuju samo na potpuno korumpirane države“, smatra Hejman.
Sankcije protiv Izraela
A nakon sve oštrijih kritika i iz zapadnih zemalja, sankcije protiv Izraela već su pokrenute: Velika Britanija prekinula je pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom zbog stanja u Pojasu Gaze, a i „velika većina“ ministara spoljnih poslova Evropske unije izjasnila se da moraju da „provere“ osnovna načela pridruženog sporazuma između EU i Izraela. On je stupio na snagu još 2000. godine i prema njemu ta zemlja ima povlašćen pristup tržištu Unije, podsjetila je evropska komesarka za spoljne poslove i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas.
Prije svih Nizozemska Izrael optužuje da grubo krši osnovna načela sporazuma, iako još uvijek i u EU ima država koje nisu sklone tako oštrim mjerama protiv Izraela – među kojima je i Njemačka.
Nakon sve žešćih kritika vlada Netanjahua ipak je dozvolila dolazak pet kamiona humanitarne pomoći stanovnicima Pojasa Gaze, ali za Kalas to niti izdaleka nije dovoljno: „Situacija u Gazi je katastrofalna.“ Ta pomoć koju je propustio Izrael se može pozdraviti, ali to je samo kap u moru za stanovništvo koje još od početka marta ne prima gotovo nikakvu pomoć. A dok se ne provjeri da li Izrael poštuje ugovorne obaveze, Nizozemska neće pristati na produžavanje akcionog plana Unije i Izraela za još dvije godine, o čemu se sada odlučuje. Taj sporazum predviđa integraciju Izraela u politiku i programe podrške Evropske unije.
„Sve su tamo teroristi!“
Izrael ne želi takve kritike ni da čuje. Portparol izraelskog Ministarstva spoljnih poslova, Oren Marmorštajn, upozorio je da takve optužbe protiv Izraela samo dodatno učvrstiti položaj Hamasa u pregovorima o primirju u ratu u Gazi. Hamas je, naglašava, Izraelu nametnuo rat: „U potpunosti odbacujemo smjer iznesen u toj izjavi“, rekao je Marmorštajn. Taj potez odražava „potpuno nerazumijevanje složene stvarnosti s kojom se Izrael suočava“.
Istovremeno se čini da političari vladajuće koalicije i dalje istrajavaju na načelu kolektivnog kažnjavanja stanovnika Pojasa Gaze. Tako na kritiku izraelske opozicije poslanik Netanjahuove stranke Avihaj Baron odgovara: „Stanovništvo Pojasa Gaze nije naivno. Kompletno stanovništvo podržava terorizam. To je otrovno tlo na kojem teroristička organizacija Hamas raste i napreduje. Ona se time hrani, ne samo metaforički, nego i doslovno. Novi teroristi, regruti koji popunjavaju sve rjeđe redove Hamasa, mladi su iz Pojasa Gaze“, izjavio je portparol na tamošnjoj stanici Kol Berama. Uostalom, izraelska vlada ionako računa da će na stotine hiljada Palestinaca „dobrovoljno“ da se odsele iz ionako potpuno razrušenog Pojasa Gaze i time bi za Netanjahua i njegove koalicione partnere problem bio dobrim dijelom riješen.
Pomoć ipak stiže, ali rat traje
Takva politika izaziva kritike na koje je sada reagovao i Netanjahu. Tako je sinoć Izrael objavio da je u to područje dopremljeno 93 kamiona robe. Humanitarna pomoć uključuje brašno za pekare, hranu za djecu, medicinsku opremu i lijekove, saopštila je izraelska uprava za palestinska pitanja Cogat. Oni kažu da će od sada dnevno tamo da stižu na desetine kamiona.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, pomoć do sada nije stigla do stanovništva. Portparol UN Stefan Dujarik izjavio je da je pomoć zaista stigla u priobalno područje, ali službenici humanitarnih organizacija nisu bili u mogućnosti da je dostave do mjesta za distribuciju, jer nije jasno, kako i ko će da dijeli tu pomoć.
Ujedno se i vojne operacije u Pojasu Gaze nastavljaju, a Izrael je i pozvao svog vođu pregovaračkog tima s Hamasom u Kataru u Izrael „na konsultacije“ zbog „nedovoljnog napretka“ u pregovorima o primirju, saopšteno je iz kabineta izraelskog premijera.
Tvrdi se da je Izrael spreman da prihvati prijedlog američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa prema kojem se predviđa oslobađanje otetih osoba kao i produžavanje primirja. Međutim, Hamas i dalje odbija taj plan, saopštio je kabinet premijera Netanjahua. I ministar spoljnih poslova Katara izjavio je da u tim razgovorima „ne uočava napredak“.