Curenje metana iz dva naftna polja u Turkmenistanu izazvalo je više globalnog zagrijavanja u prošloj godini nego cjelokupne emisije ugljičnih plinova u Velikoj Britaniji, otkrivaju satelitski podaci. Međutim, štetne emisije u Turkmenistanu mogle bi se lako obuzdati, rekli su stručnjaci za Guardian, prenosi Telegram.hr.
U zapadnom Turkmenistanu, na obali Kaspijskog mora, 2022. godine iscurilo je 2,6 milijuna tona metana. Na drugoj strani zemlje ispušteno je 1,8 milijuna tona. To je ekvivalentno 366 milijuna tona CO2 – što je više od godišnjih emisija Ujedinjenog Kraljevstva.
Emisije metana alarmantno su porasle od 2007. i to bi ubrzanje moglo biti najveća prijetnja globalnom zatopljenju. Guardian je nedavno otkrio da je Turkmenistan bio najgori na svijetu po curenju metana. Stručnjaci navode da je UN-ov klimatski summit Cop28 koji je u prosincu održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima bio prilika da se potakne akcija smanjenja emisije metana u Turkmenistanu.
Osnovni popravak ventila i cijevi
Međutim, infrastruktura i njezino održavanje u Turkmenistanu je vrlo loše. “Metan je odgovoran za gotovo polovicu kratkotrajnog zagrijavanja atmosfere”, rekao je Antoine Rostand, predsjednik energetske tvrtke Kayrros.
“Znamo tko je glavni odgovoran za emisije. Bitno je samo da političari i investitori obave svoj posao, a to je suzbijanje emisija metana. Trebaju se popraviti ventili ili cijevi, što je vrlo jednostavno učiniti, trošak je minimalan”, kaže.
Satelitski podaci koje koristi Kayrros za otkrivanje metana prikupljaju se od početka 2019. i ukupne emisije Turkmenistana od tada su u porastu. Sateliti su također detektirali da je 840 puta došlo do “super-curenja” – radi se o curenju od nekoliko tona na sat.
Curenje metana nije predsjednikov prioritet
Većina postrojenja iz kojih je curio metan bila su u vlasništvu Turkmenoila, nacionalne naftne kompanije, navode iz Kayrrosa. Turkmenistan je najveći opskrbljivač Kine plinom i planira udvostručiti svoj izvoz u tu zemlju.
Do 2018. građani Turkmenistana dobivali su besplatan plin i struju. Međutim, Turkmenistan je također vrlo osjetljiv na utjecaje klimatske krize. Predviđa se da će se vjerojatnost jake suše značajno povećati tijekom 21. stoljeća te se očekuje pad prinosa glavnih usjeva.
Curenje metana nije prioritet predsjednika Serdara Berdimuhamedova, a bez toga, u Turkmenistanu po tom pitanju neće biti pomaka. Međutim, Berdimuhamedov je, kao tadašnji zamjenik predsjedavajućeg ministarskog kabineta, na UN-ovom klimatskom summitu Cop26 u Glasgowu 2021. rekao da Turkmenistan smanjuje emisije stakleničkih plinova “uvođenjem modernih tehnologija u sve sfere državnog gospodarstva s posebnom pozornošću na smanjenje emisija metana”.
Cop28 kao poticaj na smanjenje emisija
Nedavna znanstvena istraživanja, objavljena u časopisu Environmental Science and Technology, otkrila su da je zapadna obala Turkmenistana “jedno od najvećih žarišta metana na svijetu”. Detaljna analiza satelitskih podataka otkrila je da je između 2017. i 2020. čak 29 puta došlo do “super-curenja”, iako stariji satelitski podaci upućuju na to da se intenzivno curenje na tom području događa već desetljećima.
Znanstvenici navode kako su 24 takva događaja uslijedila nakon što je metan ispušten izravno u zrak, a ostalih 5 je bilo povezano s curenjem cjevovoda. Sastanak na vrhu UN-a o klimi u prosincu predstavljao je priliku za promjenu, rekli su izvori, budući da su domaćin Ujedinjeni Arapski Emirati, koji imaju snažne veze s Turkmenistanom i stručnost u proizvodnji nafte i plina.
Posljednji posjet šeika Mansoura bin Zayeda, zamjenika premijera UAE, Turkmenistanu bio je u veljači. Susreo se s Berdimuhamedovim i razgovarao s njim o bilateralnoj suradnji “u vitalnim sektorima poput nafte i plina”. Guardian piše kako se poduzimaju diplomatski napori da se Turkmenistan potakne na smanjenje emisija metana. “Stvarno se nadamo da je Cop28 bio mehanizam prisile za zemlju”, rekao je anonimni izvor za Guardian.