Ako vlada padne, francuski premijer će biti prisiljen podnijeti ostavku Macronu, koji bi se potom suočio sa zadatkom imenovanja petog premijera za manje od dvije godine
ISTANBUL (AA) – Francoisu Bayrouu, četvrtom francuskom premijeru u tri godine, prijeti gotovo siguran poraz na glasanju o povjerenju u ponedjeljak, javlja Anadolu.
Bayrou (74), centristički veteran i četvrti premijer predsjednika Emmanuela Macrona od 2022. godine, pozvao je na glasanje o povjerenju svojoj vladi 8. septembra nakon što je 25. augusta objavio kontroverzni budžetski plan za 2026. godinu.
Prijedlogom su tražene uštede od otprilike 44 milijarde eura (51,5 milijardi dolara) kroz smanjenje penzija, zdravstvene zaštite i ukidanje dva državna praznika.
Međutim, njegova strategija se izjalovila.
Dvije opozicione stranke, krajnje desničarski Nacionalni skup (RN) i ljevičarski Socijalisti, obećale su da će ga izbaciti, tvrdeći da su mjere nepravedne i društveno štetne.
“Ova zemlja riskira da krene na ono što je, u stvari, samoubilački put”, rekao je Nicolas Tenzer, viši saradnik Centra za analizu evropske politike (CEPA).
Tenzer je rekao da je premijer vjerovatno pokušao preuzeti inicijativu zbog rizika da glasanje o budžetu bude blokirano kasnije na jesen.
“To je svakako bio rizičan kockanje”, rekao je za Anadolu.
Kriza ukorijenjena u dugu –
Francuske finansije su već neko vrijeme pod pritiskom.
Javni dug porastao je na 113,9 posto BDP-a, treći najveći u Evropi nakon Grčke i Italije, dok je prošlogodišnji deficit bio gotovo dvostruko veći od praga Evropske unije od tri posto.
Više od 50 godina Francuska nije uspjela uravnotežiti svoj budžet, čak i sada troši više na plaćanje kamata nego na svoje budžete za odbranu ili obrazovanje.
“On (Bayrou) je želio osvijestiti francuski narod o dramatičnoj situaciji javnih finansija, za koju su sve vlade, i lijeve i desne, djelimično odgovorne u proteklih 40 godina”, objasnio je Tenzer.
Dok su neki kritičari Bayrouov plan nazvali paketom štednje, Tenzer je odbacio taj termin.
“Lično, ne bih to nazvao planom štednje. Neki ekonomisti su pokazali da bi za smanjenje tereta duga bila potrebna smanjenja budžeta do 100 milijardi dolara. Daleko smo od toga”, primijetio je.
Ipak, tvrdio je da se teški izbori ne mogu izbjeći.
“Silazna putanja je neophodna, posebno zato što se potrošnja u oblasti odbrane mora povećati iz imperativnih sigurnosnih razloga, posebno s obzirom na rusku prijetnju”, rekao je.
Slabost vlade –
Ipak, kako je primijetio francuski analitičar Alexander Seale, prava slabost vlade leži manje u strategiji nego u taktici.
“Oslanjanje na zaobilaženje člana 49.3, manipulacije povjerenjem i teške tehnokratske poruke otuđile su i birače i poslanike u cijelom spektru”, rekao je Seale za Anadolu.
Dodao je da “bez izgradnje konsenzusa među blokovima, čak ni pola koalicije, njegovi planovi ostaju samo utvare na papiru”.
Član 49.3 francuskog Ustava omogućava vladi da prisili na usvajanje zakona bez glasanja, osim ako parlament ne izglasa nepovjerenje.
Otkako je postao premijer u decembru 2024. godine, Bayrou je više puta koristio član 49.3 za usvajanje budžetskog zakonodavstva. To je dovelo do intenzivnih kritika i višestrukih prijedloga za izglasavanje nepovjerenja od strane opozicije, što je dodatno destabiliziralo vladu.
Macron i Bayrou gube povjerenje građana –
Kako je vjerovatno da će vlada pasti, skoro dvije trećine Francuza ima sve manje povjerenja u Macrona i Bayroua da riješe političku krizu.
Prema anketi Veriana za magazin “Le Figaro”, samo 15 posto Francuza vjeruje predsjedniku, što je oštar pad od šest bodova u samo jednom mjesecu, što predstavlja njegov najniži nivo odobravanja od prvog stupanja na dužnost 2017. godine.
Čak i među njegovim biračima u prvom krugu izbora 2022. godine, podrška je pala na 45 posto, što je pad od 14 bodova u istom periodu, prema anketi Elabea za “Les Echos”.
Bayrou prolazi još gore. Njegov rejting povjerenja sada iznosi samo 14 posto, što je najniži ikada zabilježeni rejting za premijera u “Verian Barometru”.
Tenzer je rekao da negativne reakcije odražavaju šire razočaranje političkim establišmentom.
“Svakako postoji nepopularnost povezana sa samim premijerom, ali i sa činjenicom da se doživljava kao slab”, primijetio je.
Seale je primijetio da Bayrouova nepopularnost odražava širi pad makronizma, a ne odbacivanje njegovih specifičnih politika.
“U Francuskoj, premijeri rijetko zasjenjuju predsjednika: oni se smatraju njegovim političkim štitom”, rekao je i dodao:
“Kako Macronovo odobravanje stagnira na oko 27 posto, Bayrou plaća cijenu vezanosti za slabljenje brenda”.
Mogući scenariji –
Ako vlada padne, Bayrou će biti prisiljen podnijeti ostavku Macronu.
Predsjednik, koji je isključio mogućnost hitnih prijevremenih izbora, suočit će se sa zadatkom imenovanja petog premijera u manje od dvije godine.
Imena već kruže Parizom, uključujući ministra finansija Erica Lombarda, bivšeg socijalističkog premijera Bernarda Cazeneuvea i šefa Revizorskog suda Pierrea Moscovicija.
S druge strane, Macron bi mogao pokušati postići dogovor sa socijalistima kako bi stabilizirao upravljanje, ali duboko političko nepovjerenje prožima skupštinu.
“Jedino rješenje bio bi savez između umjereno desničarskih stranaka, centra i socijalističke i ekološke ljevice u velikoj koaliciji njemačkog tipa. Ali nažalost, to nije tradicija u ovoj zemlji”, rekao je Tenzer.
Za sada, Bayrou bi mogao ostati u ulozi vršioca dužnosti dok Macron vijeća.
U međuvremenu, RN i ekstremna ljevica vrše pritisak za nove izbore i da se sam Macron povuče.
“Želio bih odmah odbaciti mogućnost ostavke Emmanuela Macrona. On nema razloga za to i to je jasno stavio do znanja”, rekao je Tenzer.
Upozorio je na još jedno raspuštanje Narodne skupštine, koje bi birače vratilo na birališta.
“Novo raspuštanje bi također riskiralo da dovede do istih rezultata i učinilo bi zemlju jednako neupravljivom, možda čak i više. Mislim da su oni koji to predlažu neodgovorni”, rekao je.
Odlazak četvrtog premijera –
Prema analitičarima, najvjerovatniji ishod je imenovanje još jednog premijera, što bi Bayroua učinilo četvrtim premijerom koji je pao u manje od dvije godine.
“Moglo bi biti ljevičarskog premijera, ali to bi zahtijevalo da Socijalistička partija preuzme odgovornost i napravi jasan raskid s krajnjom ljevicom. Ali budimo iskreni, ljevičarskija vlada neće moći izbjeći drastično smanjenje potrošnje, čak i ako može promijeniti određene politike”, rekao je Tenzer.
Seale je ponovio njegovo mišljenje, rekavši: “Imenovanje novog premijera moglo bi kupiti vrijeme ali neće riješiti zastoj osim ako Macron ne uspije formirati koaliciju ili riskirati nove izbore.”
“Macron je u dilemi: ostati na kursu sa slabom zamjenom za Bayroua ili se kockati s novim izborima koji bi mogli ubrzati uspon (krajnje desničarske liderke Marine) Le Pen.”
Upozorio je da se Macron suočava s trajnim zastojem bez obzira na put koji odabere, jer njegov centristički savez ima samo 245 mjesta, 44 manje od većine, a nijedna stranka nije spremna pridružiti mu se u trajnoj koaliciji.
“To osuđuje svakog premijera, bilo da je Bayrou ili njegov nasljednik, da se oslanja na proceduralne alate poput člana 49.3 ili glasanja o povjerenju”, rekao je Seale.
Napet septembar pred nama –
Politička neizvjesnost se već prelijeva na ulice.
Pokret “Blokirajmo sve”, inspirisan Žutim prslucima, planira 10. septembra proteste širom zemlje.
Fitch bi 12. septembra trebao preispitati kreditni rejting Francuske, a analitičari upozoravaju da bi snižavanje rejtinga moglo biti neizbježno ako se kriza produbi.
Sedmicu kasnije, sindikati pripremaju štrajkove i demonstracije.
Seale je upozorio da bi nemiri mogli pogoršati političku krizu.
“Ako sindikati udruže snage s aktivistima na lokalnom nivou, Francuska bi se mogla suočiti s još jednim valom protesta koji bi paralizovao zemlju, baš dok tržišta pomno prate situaciju”, rekao je.