Ambicije su velike: spriječiti klimatsku krizu, boriti se protiv gladi u svijetu i zaustaviti rat u Ukrajini. No, je li to uopće u moći šefova država i vlada skupine G7? Neki to poriču, drugi pozivaju na više akcije, piše Deutsche Welle.
“Svi protiv G7” napisano je žutom bojom na ljubičastom transparentu, koji prikazuje veliku stisnutu šaku okrenutu prema pet malih šaka. “Vaš sustav donosi rat i krizu” može se pročitati negdje drugdje i: “Ovdje se susrećemo s imperijalizmom”. Oko 900 odlučnih protivnika G7 okupilo se u Garmischu na demonstracijama – puno manje nego su organizatori očekivali.
Savez “Stop G7 Elmau” kritizira moć sedam šefova država i vlada čije odluke imaju veliki utjecaj na sudbinu cijelog svijeta. Samo deset posto svjetske populacije živi u sedam bogatih industrijskih zemalja koje su neformalno stvorile skupinu G7 sredinom 1970-ih. No njihove odluke, čak i ako nisu pravno obvezujuće, utječu i na ostalih 90 posto.
Militantni demonstranti
“Globalni jug ovdje nema glasa”, kritizira aktivist Christopher Olk. Indija, Indonezija, Argentina, Senegal i Južna Afrika, koje su pozvane na drugi dan samita, tamo su samo zato što imaju sirovine koje trebaju bogatom sjeveru. “Afrika ne smije postati plan B za G7 gladan energije”, viče aktivistica iz Ugande s velike pozornice postavljene na kolodvoru u Garmischu.
Prosvijedi protiv G7 u Garmisch-Partenkirchenu
Drugi govornici upozoravaju na eskalaciju rata u Ukrajini i na klimatske promjene. “Nećemo im dopustiti da unište naš planet i našu budućnost”, kaže jedan klimatski aktivist.
G7 demonstrira jedinstvo
20 kilometara dalje, u Elmauu, koji se nalazi iznad Garmischa u teško dostupnoj dolini, u međuvremenu su započeli razgovori šefovi država i vlada sedam velikih industrijskih zemalja. Razgovara se o svjetskom gospodarstvu i globalnoj infrastrukturnoj inicijativi. Cilj je prikupiti 600 milijardi dolara kako bi se omogućila ulaganja u zaštitu klime, u energetski sektor i u zdravstveni sektor.
“Ovo pokazuje jedinstvo G7”, rekao je savezni kancelar Olaf Scholz na zajedničkom predstavljanju inicijative koje se održava izvan dvorca na slikovitoj pozadini planina. Jedinstvo – to je signal koji bi se želi odaslati, pogotovo s obzirom na rat u Ukrajini.
Prvog dana samita iz Kijeva je stigla vijest da je Rusija ispalila rakete na grad. Kontrast između ratom razorene Ukrajine i idiličnog Elmaua – ne može biti veći. “Moramo ostati jedinstveni”, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Samit G7: dekadentan i nadmen?
Ali opravdava li ta poruka tako opsežan sastanak na vrhu kao što je ovaj u Elmauu? Čelnici SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Italije, Japana i Njemačke doletjeli su 48 sati, svaki s ogromnom pratnjom, prvo vladinim avionima u München, a zatim helikopterima u hotel Dvorac Elmau s pet zvjezdica, gdje borave i rade, izolirani od vanjskog svijeta. 18.000 policajaca osigurava sigurnost summita koji košta više od 180 milijuna eura.
Sve je precizno isplanirano i pripremljeno, vrh radi kao dobro podmazan stroj. Garmisch je sigurnosna zona i podsjeća na grad duhova. Mnogi su stanovnici pobjegli, druge samo nervira “šou” koji se ovdje pravi, čuje se u razgovorima.
Više problema nego ikad
Još 2015. je obećano da će se 500 milijuna ljudi izvući iz gladi do 2030. godine. No razvoj ide u suprotnom smjeru: u 2022. će od pothranjenosti patiti 150 milijuna ljudi više nego je to bio slučaj prije sedam godina.
Rat, glad, klima, korona – nikad prije summit G7 nije se morao nositi s toliko problema u isto vrijeme. Rat i nedostatak ruskih zaliha energije uzrokuju rast cijena diljem svijeta i povećanje gladi. Kao rezultat toga, klimatske promjene padaju u drugi plan, dok istovremeno suše i temperaturni rekordi pokazuju koliko one neumoljivo napreduju.
Optužbe na račun kancelara Scholza
Kako se mogu pronaći rješenja bez da se jedna kriza zanemari na račun druge? Organizacija Global Citizen optužuje kancelara Olafa Scholza da želi razvodniti sporazume o međunarodnoj zaštiti klime. Zbog energetske krize Njemačka pokušava poništiti samoopredjeljenje za postepeno ukidanje javnog financiranja fosilnih goriva do kraja 2022., žali se Friederike Meister iz Global Citizensa.
To bi bio “fatalni signal” za ostatak svijeta koji bi mogao dovesti do blokiranja napretka na klimatskoj konferenciji u Egiptu kasnije ove godine, kaže Meister. Ona poziva G7 da se posveti međunarodnom postupnom ukidanju korištenja ugljena do 2030. Također bi morali održati obećanje da će pružiti financijsku potporu zemljama koje su posebno pogođene klimatskim promjenama.
Na posljednjem njemačkom summitu G7 2015. data su mnoga obećanja, ali malo toga je na kraju ostvareno. “Ne možemo dopustiti G7 da se izvuče s tim”, odlučna je Scherwin Saedi iz nevladine organizacije ONE.
Samit G7 se nastavlja u ponedjeljak (27.6.), glavna bi tema trebao biti rat u Ukrajini.