Washington i Teheran započeli novu rundu pregovora o nuklearnom programu u Ženevi, dok razlike ostaju duboke, a ulozi visoki.
U tekstu saznajte:
- Koji su ključni zahtjevi SAD prema Iranu
- Šta se traži u vezi sa nuklearnim postrojenjima Fordow, Natanz i Isfahan
- Kakvu ulogu imaju Steve Witkoff i Jared Kushner u pregovorima
- Zašto prijeti opasnost od vojnog sukoba
Sjedinjene Američke Države ulaze u novu rundu pregovora o iranskom nuklearnom programu s izrazito tvrdim zahtjevima, piše The Wall Street Journal. Razgovori između Washingtona i Teherana održavaju se u Ženeva, a prema navodima američkih medija, obje strane i dalje su daleko od konačnog dogovora koji bi spriječio rat.
Američke izaslanike u pregovorima predvode Steve Witkoff i Jared Kushner, pod snažnim pritiskom republikanskih krugova i „jastrebova“ unutar administracije da ne pristanu na sporazum koji bi se mogao protumačiti kao popuštanje Iranu.
Pet zahtjeva SAD prema Iranu
Prema pisanju WSJ-a, Washington insistira na sljedećem:
- Gašenje i demontaža tri glavna nuklearna postrojenja – u Fordow, Natanz i Isfahan.
- Predaja kompletnog obogaćenog uranija Sjedinjenim Državama.
- Trajan sporazum bez vremenskog ograničenja, za razliku od ranijeg dogovora.
- Potpuna zabrana obogaćivanja uranija, uz eventualni rad medicinskog reaktora u Teheranu s vrlo niskim nivoom obogaćivanja.
- Minimalno ublažavanje sankcija odmah, dok bi veće olakšice uslijedile tek nakon dugotrajnog poštivanja sporazuma.
Washington želi izbjeći ponavljanje scenarija iz sporazuma poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), postignutog za vrijeme administracije Barack Obama, iz kojeg je Donald Trump izašao tokom svog prvog mandata.
Trump: Upozorenje na vojnu akciju
U nedavnom obraćanju naciji, Trump je optužio Iran da nastavlja razvijati nuklearno oružje i balističke projektile koji bi mogli dosegnuti SAD – tvrdnje koje Teheran odbacuje.
Američki predsjednik zaprijetio je vojnom akcijom ukoliko se ne postigne dogovor, dok su u regionu raspoređene značajne vojne snage, uključujući nosače aviona, borbene avione i proturaketne sisteme.
Iran je poručio da bi svaki napad smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.
Iran nudi ustupke, ali ne odustaje od obogaćivanja
Teheran insistira na pravu na obogaćivanje uranija, ali nudi određene prijedloge kako bi ublažio tenzije – uključujući smanjenje nivoa obogaćivanja sa 60% na 1,5%, privremenu obustavu ili model regionalnog konzorcija.
Ipak, Washington insistira na „nultom obogaćivanju“, uz mogućnost da se Iranu dopusti rad istraživačkog reaktora u medicinske svrhe.
Republikanski senator Lindsey Graham poručio je da ne dolazi u obzir čak ni minimalno obogaćivanje „radi spašavanja obraza“.
Sankcije kao dodatna prepreka
SAD nude tek ograničeno ublažavanje sankcija, dok Iran traži znatno veće olakšice za svoju privredu, koja se suočava s ozbiljnim ekonomskim problemima i unutrašnjim nezadovoljstvom.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da Iran pokušava razviti interkontinentalne balističke projektile, naglašavajući da je odbijanje Teherana da o tome razgovara „veliki problem“.
Prema ocjeni analitičara, razlike između Washingtona i Teherana ostaju duboke, a neuspjeh pregovora mogao bi dodatno povećati rizik od direktnog vojnog sukoba, čime bi kriza dobila globalne razmjere.