U cik zore dvanaest američkih marinaca zauzima položaj u polju na uspavanom švedskom otoku Gotlandu, udaljenom oko 320 kilometara od ruskog grada Kalinjingrada, i ispaljuje rakete. Lažni projektili pali su u Baltičko more, ali je Rusiji poslana poruka. Čak i u trenucima kada američki čelnik Donald Trump gura NATO u krizu bez presedana dovodeći u pitanje učinkovitost Saveza, u sjevernoj Europi američka vojska udvostručuje snage, piše Wall Street Journal u reportaži sa sjevera Europe.
Trumpova administracija želi da Sjevernoatlantski savez postane “ubojitiji“. Poligon za testiranje je sjever Europe, gdje se NATO suočava s Rusijom na dvije strane.
Neke europske dužnosnike brine da je američka predanost transatlantskom savezu sve slabija, s obzirom na Trumpove kritike i njegovu izraženu želju za smanjenjem vojnog angažmana u inozemstvu, no američki vojni zapovjednici inzistiraju da to nije tako.
Američki angažman u NATO-u
“Iz perspektive američke vojske, radim po istim naredbama“, rekao je za WSJ brigadni general Andrew Saslav, zamjenik načelnika stožera za operacije američke vojske u Europi i Africi. Ističe da mu se po glavi mota budućnost američkog angažmana, ali dodaje da se predugo bavi ovim poslom da bi obraćao pažnju na politička previranja i poruke koje nisu naredbe.
Daleki sjever i Baltik sada su u fokusu američkih ratnih planova, jer će pristup brodskim rutama, teritoriju i energetskim rezervama biti ključan za Zapad u novoj eri geopolitičkog sukoba. Regija je fokusirana prema Rusiji i potiče europske napore za ponovno naoružavanje i povećanje obrambenih proračuna, uključujući podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Vojne vježbe na Gotlandu
Kako piše telegram. hr. tijekom trotjedne vježbe na švedskom otoku američke i britanske snage pridružile su se nordijskim i baltičkim trupama kako bi uvježbavale potencijalne ratne scenarije, uključujući vježbe bojevog gađanja i skokove padobranom iznad Arktičkog kruga u Norveškoj. Cilj je bio dvostrukog karaktera: odvratiti rusku agresiju te čvršće integrirati saveznike u strateškom kutku Europe, uključujući nove članice NATO-a Finsku i Švedsku.
„Sada kada su Finska i Švedska postale članice NATO-a, imamo kontinuirani dio NATO teritorija sjeverno od Arktičkog kruga“, rekao je Kristian Atland, viši suradnik istraživač u Norveškom istraživačkom centru za obranu, koji savjetuje norveške oružane snage.
Istaknuo je kako je „nordijsko proširenje NATO-a također olakšalo NATO-u prebacivanje pojačanja u baltičke države u slučaju vojne krize ili sukoba u toj regiji“. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, nordijske zemlje su povećale vojnu potrošnju.
Blizina Baltika i Rusije
Finska dijeli granicu dugu 1287 kilometara s Rusijom. Norveška granica s Rusijom nalazi se blizu poluotoka Kola, gdje se nalazi najmoćnija flota ruske ratne mornarice, Sjeverna flota. Estonija, Latvija i Litva, koje su dugo upozoravale na ruske militarističke ambicije, pružaju sofisticirane obavještajne podatke o susjedu.
Ipak, dužnosnici u Švedskoj ističu da produbljivanje odnosa između regije i Washingtona ne bi trebalo odvratiti pozornost od kohezije NATO-a. „Ne radi se o stvaranju kluba unutar kluba, već o jačanju NATO-a. Paralelno s tim, možete provoditi neku bilateralnu ili multilateralnu suradnju ili operacije. To je samo jačanje kolektivne obrane”, smatra Carl-Johan Edström, švedski načelnik obrambenog stožera.
Gotland je jedna od najpovoljnijih strateških lokacija u sjevernoj Europi, što omogućuje postavljanje senzora i sustava dugog dometa radi dominacije u zračnim i pomorskim operacijama u baltičkoj regiji. Bivši švedski šef obrane Micael Bydén prošle je godine izjavio da ruski predsjednik Vladimir Putin “oba oka” drži na Gotlandu.
Strateška lokacija
„Budući da su ruske pomorske strateške lokacije u Baltičkom moru vrlo slabe, u slučaju sukoba Rusija će odmah pokušati okupirati ključna lučka područja na Baltiku, u Finskoj i Poljskoj“, rekao je Stefan Lundqvist, švedski predsjednik Centra Ted Stevens za studije o arktičkoj sigurnosti na Aljasci.
„Ključna vojno strateška lokacija Gotlanda najvjerojatnije će biti poprište neprijateljskih akcija u početnoj fazi sukoba“, rekao je.
Nakon što je godinama bio demilitariziran, Gotland je centar ponovnog naoružavanja Švedske. U ratnim uvjetima otok može poslužiti kao središte za NATO-ovu logistiku i kontrolu komunikacija na moru, te pomoći u izgradnji ofenzivnih sposobnosti za duboke udare na neprijateljskom tlu.
Otok za 4500 vojnika
Procjenjuje se da vojna snaga na otoku u slučaju rata može brojati 4500 vojnika, pri čemu svake godine stiže stotine regruta. Ne može se reći da pristaju na otoku koji je zadnjih godina privukao mnoge ljubitelje prekrasne prirode i povijesnih znamenitosti i ne očekuju iznenadnu pucačinu u svojoj blizini.
U sklopu priprema za simulaciju obrane Gotlanda, britanski vod padobranaca prošli je tjedan proveo izviđanje. Nekoliko dana kasnije, 110 britanskih padobranaca spustilo se s visine od 300 metara iz dva transportna zrakoplova A400M na otvoreno polje. Nakon toga su se noću probijali kroz šumu kako bi osigurali zonu za slijetanje zrakoplova.
U međuvremenu, oko ponoći, jedinica američkih marinaca stigla je u blizinu s mobilnim raketnim sustavom koji se može brzo rasporediti u slučaju rata. Nekoliko sati ranije, marinci su bili u Norveškoj. Nakon ispaljivanja lažnog streljiva, betonskih stupova, marinci su sustav prevezli u Finsku radi slične demonstracije.
Moćni raketni sustavi
Raketni sustav M142 ili Himars promijenio je tijek rata u Ukrajini kada su ga SAD isporučile sredinom 2022. godine. Radi se o projektilima s navođenim višestrukim bacačem raketa (GMLRS), dometa od oko 72 kilometra, te taktičkom raketnom sustavu većeg dometa (ATACMS), do 300 kilometara.
Ukrajina je koristila sustav za napad na rusku logistiku, tenkove, mostove, pješačke skupine i skladišta streljiva. Plan Trumpove administracije da obustavi isporuku oružja Ukrajini mogao bi poništiti postignute rezultate.
Suradnja unutar NATO saveza
Jedan od glavnih zadataka s kojima se suočavaju članice NATO-a jest osigurati da njihovi vojni sustavi nesmetano funkcioniraju zajedno. Lansiranje projektila pod američkim vodstvom na Gotland značilo je složenu, multinacionalnu komunikaciju koja je uključivala senzore, zapovjedno-kontrolne sustave i zračne luke u nekoliko zemalja.
U Litvi su NATO snage simulirale evakuaciju i liječenje ozlijeđenih uz pomoć tri vrste medicinskih i evakuacijskih sustava, od kojih je svaki pripadao drugoj državi.
Napredna tehnologija, u kojoj privatne tvrtke, a ne vlade, brzim tempom izbacuju tehnološke izume, zakomplicirala je takvu koordinaciju. „U ovom trenutku izazov je kako održati savez u kontekstu brzih promjena“, zaključio je Saslav.