Ukrajina neće pustiti ruski plin dok ne bude kontrolirala plinovode
Ukrajina neće otvoriti tranzitnu točku Sohranivku
preko koje se prenosi ruski plin prema Europi sve dok ne bude imala
potpunu kontrolu nad sustavom plinovoda, objavio je u četvrtak
ukrajinski operator GTSOU.
Operator je u utorak objavio da će zbog više sile odnosno zbog toga
što proruski separatisti kradu plin od 11. svibnja obustaviti prijenos
plina preko ulazne točke Sohranivke preko koje se prenosi oko trećina
plina koji Rusija šalje Europi preko Ukrajine.
Plinovod prelazi preko regije Luhansk, koja je dijelom pod kontrolom
proruskih separatista od 2014. godine. “Nećemo otvoriti. Do pune
kontrole nad imovinom”, navodi se u priopćenju
direktora GTSOU-a Sergija Makogona.
Dodao je da ruski Gazprom nije znao da su separatisti počeli krasti
plin. Makogon je rekao da Gazprom može i dalje isporučivati sav svoj
plin namijenjen Europi preko tranzitne točke Sudže, koja je otvorena.
Gazprom nije bio dostupan za komentar. Tvrtka je ranije objavila da
tehnološki nije moguće preusmjeriti sav plin preko Sudže, za što Kijev
tvrdi da nije točno.
Stanje s plinom u Europi se pogoršava nakon što je Rusija uvela sankcije
Pritisak da Europa osigura alternativne plinske pravce pojačao se nakon što je Rusija uvela sankcije europskim podružnicama ruskog naftnog diva Gazproma, a Ukrajina zatvorila tranzitnu rutu, što je dovelo do rasta cijena. Rusija je jučer navečer najavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, uključujući Gazprom Germaniju, nad kojim je njemačka vlada prošli mjesec preuzela upravu kako bi osigurala opskrbu plinom.
Sankcije su uvedene i poljskom suvlasniku plinovoda Yamal-Europe kojim ruski plin stiže u Europu. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su prekinuti svi kontakti s tim kompanijama, koje neće moći sudjelovati u opskrbi ruskim plinom. Većina sankcioniranih tvrtki nalazi se u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu i uglavnom se radi o članicama EU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dotok u Njemačku
Njemačka, najveći ruski klijent u Europi, priopćila je da Gazpromove podružnice ne primaju plin i da traže alternative. To se odnosi na najveće njemačko skladište plina u Rehdenu u Donjoj Saskoj, kapaciteta četiri milijarde prostornih metara, kojim upravlja Astoria, kao i na Wingas, trgovačko društvo koje opskrbljuje industriju i lokalne potrebe.
No, dotok plina iz Rusije u Njemačku nastavlja se kroz plinovod Sjeverni tok 1. EU je prošle godine uvezla oko 155 milijardi prostornih metara plina iz Rusije. Nizozemska cijena plina u čvoru TTF, koja se uzima kao referentna, porasla je jutros oko 20 posto.
Finske novine: Rusija bi sutra mogla prekinuti isporuku plina
Rusija bi sutra mogla prekinuti isporuke plina Finskoj, objavile su finske novine IItalehti citirajući anonimne izvore.
Vladajući političari u Finskoj upozoreni su na taj potez Rusije,
objavile su te novine, ne navodeći pritom otkud je upozorenje stiglo.
Reuters javlja kako zasad nije mogao provjeriti ovu informaciju, ali
tajming njezine objave je znakovit – na dan kad je Finska objavila da se
želi “bez odgode” priključiti NATO-u.
Kremlj je odmah odgovorio, kazavši da je potez Finske “definitivno prijetnja Rusiji” i “razlog za simetrični odgovor”.
Što ruski mediji kažu na odluku Finske da uđe u NATO?
Odluka Finske da se prijavi za članstvo u NATO-u
danas je jedna od glavnih vijesti u ruskim državnim medijima, koji su
ranije bili izuzetno kritički raspoloženi prema takvom razvoju događaja.
U talk showu 60 minuta na ruskoj državnoj televiziji Rusija jedan
umirovljeni ruski obavještajac Rustem Klupov je odluku Finske nazvao
“eskalacijom konflikta”.
Voditeljica Olga Skabejeva, koja se inače nalazi na popisu
sankcioniranih osoba EU i Velike Britanije, rekla je da “obični Finci i
Šveđani neće profitirati od ulaska u NATO”.
“Glavni dobitnici su Amerika i Biden, a glavni cilj ove operacije je
nova željezna zavjesa od Barentsovog mora do Crnog mora”, rekla je
Skabejeva.
Jedan prorežimski Telegram kanal objavio je da će odluka Finske
“pokrenuti militarizaciju Baltika i cijelog područja sjeverozapadno od
Rusije te povećati tenzije u Sjevernoj Europi u godinama koje dolaze”.
Index