Rusija navodno planira uspostaviti nuklearnu elektranu na Mjesecu u narednoj deceniji, piše The Independent.
Ovaj ambiciozni projekat ima za cilj osigurati energiju za njen lunarni svemirski program i zajedničku istraživačku stanicu s Kinom, u trenutku kada globalne sile pojačavaju napore u istraživanju Mjeseca.
Istorijski gledano, Rusija je imala istaknuto mjesto u svemirskim istraživanjima, naročito zahvaljujući pionirskom letu Jurija Gagarina 1961. godine.
Međutim, njena dominacija je oslabila u posljednjim decenijama, a zemlja sada zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i, sve više, Kinom.
Lunarne ambicije Rusije pretrpjele su ozbiljan udarac u augustu 2023. godine, kada se njena bespilotna misija Luna-25 srušila tokom pokušaja slijetanja.
Osim toga, oblast svemirskih lansiranja, nekada ruska specijalnost, doživjela je revoluciju zahvaljujući akterima poput Elona Muska, što je dodatno povećalo konkurenciju.
Ruska državna svemirska korporacija Roskosmos saopštila je da planira izgradnju lunarne elektrane do 2036. godine te da je u tom cilju potpisala ugovor s vazduhoplovnom kompanijom Lavochkin.
Prema navodima Roskosmosa, svrha elektrane je napajanje ruskog lunarnog programa, uključujući rovere, opservatorij i infrastrukturu zajedničke Rusko-kineske Međunarodne lunarne istraživačke stanice.
„Ovaj projekat predstavlja važan korak ka uspostavljanju stalno funkcionalne naučne lunarne stanice i prelasku s jednokratnih misija na dugoročni program istraživanja Mjeseca“, navodi se u saopštenju Roskosmosa.
Roskosmos nije izričito naveo da će elektrana biti nuklearna, ali je istakao da u projektu učestvuju ruska državna nuklearna korporacija Rosatom i Kurčatov institut, vodeći ruski institut za nuklearna istraživanja.
Direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov izjavio je u junu da je jedan od ciljeva korporacije postavljanje nuklearne elektrane na Mjesec, kao i istraživanje Venere, poznate kao „sestrinska planeta“ Zemlje.
Mjesec, koji se nalazi na udaljenosti od 384.400 kilometara od Zemlje, stabilizira nagib Zemljine ose, što doprinosi stabilnijoj klimi, a takođe uzrokuje plimu i oseku u svjetskim okeanima.