Oko 1,2 miliona ruskih vojnika je ubijeno, ranjeno ili se vodi kao nestalo od početka invazije na Ukrajinu prije skoro četiri godine — stopa gubitaka za jednu veliku vojnu silu kakva nije viđena još od Drugog svjetskog rata, navodi se u novom izvještaju uglednog međunarodnog think tanka, prenosi CNN.
Ogromna ljudska cijena donijela je relativno male teritorijalne dobitke na bojnom polju: Rusija je, prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), od 2022. povećala količinu ukrajinske teritorije pod svojom kontrolom za svega 12%.
Izvještaj dovodi u pitanje pretpostavke prisutne u mnogim krugovima — uključujući i one u Bijeloj kući — da je ruska pobjeda u Ukrajini neizbježna i da dolazi.
„Rusija ima prednost“, rekao je američki predsjednik Donald Tramp u intervjuu za Politico prošlog mjeseca.
„Mnogo su veći. Mnogo su jači… U nekom trenutku veličina pobjeđuje“, rekao je Tramp.
Ali izvještaj CSIS-a tvrdi da Ukrajina i dalje ima značajnu prednost kao strana koja se brani na bojnom polju.
Kijevska strategija „odbrane u dubini“ — korištenje rovova, protivtenkovskih prepreka, mina i drugih barijera, uz dronove i artiljeriju — osujetila je ruske pokušaje da ostvari bilo kakve značajnije dobitke, navodi se u izvještaju. U međuvremenu, omjer gubitaka na bojištu ide u korist Ukrajine, u odnosu 2,5 prema 1 ili 2 prema 1.
Rusija i Ukrajina ne objavljuju detaljne podatke o borbenim gubicima.
Prema izvještaju, ukrajinski ukupni gubici iznose oko 500.000 do 600.000 ubijenih, ranjenih i nestalih — u poređenju s ruskih 1,2 miliona.
Rusija je, prema izvještaju, imala između 275.000 i 325.000 poginulih na bojištu, dok je Ukrajina imala između 100.000 i 140.000.
„Podaci sugerišu da Rusija teško da pobjeđuje“, pišu autori.
Istorijski borbeni gubici
U poređenju sa sukobima u kojima su učestvovale velike sile nakon Drugog svjetskog rata, moskovski gubici su zapanjujući.
Sjedinjene Države su izgubile oko 57.000 vojnika u Korejskom ratu i 47.000 tokom Vijetnamskog rata. Gubici Rusije u Ukrajini su pet puta veći od ukupnih gubitaka iz svih ruskih i sovjetskih ratova od Drugog svjetskog rata zajedno — uključujući rat u Afganistanu i dva čečenska rata, navodi se u izvještaju.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je ranije ovog mjeseca na Svjetskom ekonomskom forumu u Švajcarskoj da je Moskva u decembru gubila 1.000 vojnika dnevno.
„Ne teško ranjenih — mrtvih“, rekao je.
„U osamdesetim u Afganistanu Sovjeti su izgubili 20.000 za 10 godina. Sada izgube 30.000 za jedan mjesec“, rekao je Rute.
Strani analitičari navode da je sve teže pronaći nove vojnike.
„Ruski vojni gubici — poginuli i ranjeni — sada premašuju održive stope regrutacije i zamjene“, rekao je Džejms Ford, zamjenik britanskog ambasadora pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), u govoru prošle sedmice.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ima relativno malo toga da pokaže za stotine hiljada mrtvih otkako je naredio invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Tokom posljednje dvije godine, ruski teritorijalni dobici u pojedinim oblastima mogu se mjeriti tek u jardima dnevno — znatno manje od pola fudbalskog terena, navodi se u izvještaju CSIS-a.
Ruski dnevni dobici na bojištu — 16 jardi dnevno u Časiv Jaru, 25 jardi dnevno u Kupjansku, 76 jardi dnevno u Pokrovsku — manji su od onih koje su saveznička vojska ostvarivala tokom zloglasne Bitke na Somi u Prvom svjetskom ratu, petomjesečne kampanje 1916. u kojoj je britansko-francuska sila napredovala manje od 90 jardi dnevno protiv njemačkih branilaca.
U posljednje dvije godine, „ruske snage su osvojile manje od 1,5% ukrajinske teritorije“, navodi se u izvještaju.
Ekonomsko opterećenje
Kod kuće, cijena rata u Ukrajini efektivno je izbacila Rusiju iz reda svjetskih ekonomskih sila, tvrdi izvještaj.
„Rusija postaje ekonomska sila drugog ili trećeg reda“, navodi se, uz pozivanje na pad proizvodnje, slabu potrošačku tražnju, visoku inflaciju i manjak radne snage koji je doveo do ekonomskog rasta od svega 0,6% u 2025.
Rat opterećuje ne samo trenutnu rusku ekonomiju nego i njene buduće izglede, navodi se u izvještaju.
„Iako stavke poput municije, uniformi i utvrđenja doprinose BDP-u, one ne unapređuju dugoročnu dobrobit niti stvaranje kapitala“, navodi se.
Moskva je, takođe, zaostala u visokoj tehnologiji: nema nijedne ruske kompanije među 100 najvećih tehnoloških kompanija na svijetu.
Prema rang-listi Stenford univerziteta o vodećim zemljama u oblasti vještačke inteligencije, Rusija je 28. od 36 zemalja, iza država poput Španije, Saudijske Arabije i Malezije.
Uprkos pesimističnoj slici koju izvještaj crta za Rusiju, navodi se da Putin vjerovatno neće pristati na mirovni dogovor bez dodatnog pritiska Zapada na njegov režim.
„Sjedinjene Države i Evropa nisu uspjele da u potpunosti upotrijebe ekonomske ili vojne poluge. Bez većeg bola, Putin će razvlačiti pregovore i nastaviti rat — čak i ako to znači milione ruskih i ukrajinskih žrtava“, zaključuje se.