Čini se da je Rusija odustala od početnog cilja zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, ali i dalje napada istok i jug zemlje.
Čak i po tom planu ‘B’ koji su joj nametnuli ukrajinski otpor i ruski vojni porazi, Moskva ima višestruke ciljeve koji bi mogli produljiti sukob i izazvati još više smrti i uništavanja.
Agencija France Presse analizira pet ciljeva Rusije u idućoj fazi rata protiv Ukrajine, gotovo mjesec i pol od početka sukoba.
Simbolična pobjeda
Čak i uz punu kontrolu nad medijima zahvaljujući nizu drakonskih mjera, predsjednik Vladimir Putin vjerovatno će htjeti pohvaliti se nekim uspjehom 9. Maja kada Rusija obilježava pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Zauzimanje Mariupolja
I dok izgleda da se ruske snage povlače iz okoline Kijeva i drugih regija na sjeveru Ukrajine, to se ne događa kod jugoistočnog grada Mariupolja, koji je već sedmicama pod opsadom.
Zauzimanje Mariupolja bilo bi ključno za ruski cilj stvaranja teritorijalnog kontinuiteta od pripojenog Krima do Rusije.
Osvajanje još teritorija
Odmetnute regije Donjeck i Luhansk, kojima je Rusija u februaru priznala nezavisnost, nisu kontrolirale u cijelosti svoju teritoriju
Moskva inzistira da njihovi lideri trebaju imati punu administrativnu vlast i izgleda da je potpuna kontrola nad tim područjima ključni ratni cilj.
Dobivanje na vremenu
Invazija se pokazala jako skupom za Ruse i kad je riječ o ljudskim gubicima i uništavanju vojne opreme jer Ukrajinci pružaju daleko jači otpor nego je Kremlj očekivao.
Vojni analitičari napominju da je Rusija 1.aprila započela proljetnu regrutaciju, i premda Moskva inzistira da se regruti ne šalju u Ukrajinu, oni bi se mogli priključiti borbama kada potpišu ugovore i prođu obuku.
Podijeliti Zapad
Što rat bude duže trajao, to se više očekuje da će Kremlj primijeniti jednu od svojih omiljenih taktika i nastojati podijeliti Zapad na one države koje žele zauzeti najčvršće moguće stajalište prema Moskvi i one pomirljivije.
Putin je u ponedjeljak požurio čestitati jednom od svojih najbližih saveznika u EU-u, mađarskom premijerku Viktoru Orbanu, pošto je njegova stranka pobijedila na izborima omogućivši mu četvrti mandat.