Tokom 2024. godine planeta je ostala bez oko 67.000 kvadratnih kilometara tropskih kišnih šuma, što je površina gotovo jednaka teritoriji Republike Irske – ili slikovito rečeno, čak 18 fudbalskih terena u minuti.
Glavni uzrok gubitka ovih „pluća planete” bili su požari, koji su po prvi put nadmašili krčenje šuma zbog poljoprivrede. Posebno je stradala Amazonija, pogođena rekordnom sušom, dok istraživači upozoravaju da se ovaj ekosistem približava opasnoj prekretnici nakon koje bi degradacija mogla postati nepovratna.
Stručnjaci upozoravaju da je u samo jednoj godini oslobođeno oko 3,1 milijarda tona gasova sa efektom staklene bašte, što je gotovo jednako ukupnim emisijama Evropske unije.
Ipak, nije sve crno – zemlje Jugoistočne Azije, poput Indonezije, uspjele su da smanje gubitak šuma zahvaljujući odlučnoj primjeni zakona i zabrani spaljivanja. Naučnici poručuju da je politička volja ključna i da su potrebne dugoročne i dosljedne mjere zaštite.
Ovogodišnji klimatski samit COP30, koji će se održati u Amazoniji, mogao bi donijeti nove strategije i finansijske podsticaje za zemlje koje uspješno čuvaju svoje tropske šume.
Da li smo nadomak tačke nakon koje povratka nema – ili svijet još ima šansu da sačuva tropske prašume?