Papa Lav, samo dva mjeseca nakon izbora nasljednik pape Franje, poslao je povjerljivo pismo prelatu Fernandu Osarizu o upućivanju ultimatuma moćnoj ultrakonzervativnoj katoličkoj organizaciji Opus Dei, prisilivši je da se reformiše, ili da se suoči s posljedicama.
Papa zahtijeva da se statut Opusa Dei uskladi s reformom Ad harisma tuendum iz 2022. Iza toga zahtjeva stoje sumnje u transparentnost organizacije i njenu usklađenost s novim ustrojem Rimske kurije.
Pismo, do kojeg su došli brojni vatikanski novinari, daje rok od šest mjeseci, prenosi N1. Ako tekst ne stigne u Rim prije decembra, Sveta Stolica će “preduzeti potrebne mjere”. U Madridu, Barseloni i Sevilji, gdje Opus Dei vodi škole i studentske domove, već se čuje ista poruka: vrijeme je za promjene ili slijedi gubitak uticaja.
Većinu članova čine laici, dok manji dio čine sveštenici. Članovi se razlikuju prema načinu života i nivou uključenosti. Neki žive u porodici, dok drugi prakticiraju celibat i borave u centrima Opusa Dei.
U strukturi Katoličke crkve Opus Dei ima poseban status. Riječ je o ličnoj prelaturi, što znači da ne pripada nijednoj biskupiji, nego direktno odgovara papi. Djeluje u 68 zemalja. Iako ga je Crkva službeno priznala, Opus Dei se godinama suočava s kritikama zbog zatvorenosti, strogih unutrašnjih pravila, zlostavljanja, prisilnog rada i uticaja u crkvenim i društvenim strukturama.
Iako potez pape Lava nije potpuno iznenađenje, udar je snažan. Papa Franjo je 2022. promijenio pravni status prelaturnog djelovanja i stavio ga pod nadležnost Dikasterija za kler putem motuproprija Ad harisma tuendum. Ali, proces reformi nakon njegove smrti je usporio.
Pisanje novog statuta neće biti lako. Opus Dei u mnogim zemljama vodi univerzitete i upravlja velikom imovinom. Svako smanjenje ovlaštenja prelata može poremetiti upravljanje resursima i komandni lanac. Organizacija tvrdi da njezina posebnost zahtijeva određenu razinu autonomije.
Konačni nacrt mora stići u Državno tajništvo Svete Stolice do 15. novembra. Potom će ga razmotriti Dikasterij za kler i, ako bude odobren, biće proglašen papinskim dekretom.
Među novostima su ograničenje trajanja mandata prelata na 12 godina, uz mogućnost jednog ponovnog izbora, obveza podnošenja revidiranih financijskih izvještaja kao i uključivanje dvoje laika s pravom glasa u centralno upravno tijelo.