Ako je drugih protesta i bilo tokom mog đačkog/studentskog staža, ja ih se, iskreno rečeno, ne mogu sjetiti.
A nije da je tada bilo sve u savršenom redu, baš naprotiv. Jedan moj profesor nam je uporno govorio, dok smo mi nezainteresovano zvrljili kroz prozor, da je jadna zemlja u kojoj penzioneri dižu revoluciju. Sad shvatam koliko je bio u pravu.
Kod nas je po nekom nepisanom pravilu najpametnije šutjeti i sa sigurne distance posmatrati šta se dešava drugima, u čvrstom ubjeđenju da se to nas ne tiče. Kada radnici opljačkanih, uništenih fabrika izlaze na ulice, studenti ih neće podržati, iako sutra kad završe te iste fakultete neće imati gdje raditi. Kod nas se masovna okupljanja dešavaju još samo u slučaju besplatnih koncerata domaćih pjevaljki …
Zašto sve ovo pišem? Već mjesec dana u Francuskoj traju demonstracije i štrajkovi protiv vladinih mjera reforme penzionog sistema kojim se predviđa pomijeranje minimalne starosne granice za odlazak u penziju sa 60 na 62 godine, a za punu penziju sa 65 na 67 godina. Pišem, jer ono što je u BiH potpuno nezamislivo upravo se dešava u Francuskoj – srednjoškolci su se priključili protestima – blokirali su škole i izašli na ulice podržavši zahtjeve ostalih štrajkača i demostranata.
Prema nekim mišljenjima, upravo bi izlazak mladih na ulice mogao imati presudnu ulogu. Vlada je, tako, pod pritiscima mladih, u prošlosti već povukla nekoliko projekata kao što je to bio slučaj sa prijedlogom zakona o zapošljavanju mladih iz 2006. godine, koji je davao kompanijama mogućnost da otpuste mlade radnike (ispod 26 godina) tokom prve dvije godine rada bez ikakve nadoknade ili dodatnih obavještenja.
Za razliku od njihovih roditelja, koji za svaki dan štrajka nisu plaćeni, mladi, osim nekoliko propuštenih časova nastave, nemaju šta da izgube.
Nakon što je u četvrtak, 14. oktobra, jedan šesnaestogodišnji demonstrant, učenik srednje škole u pariškom predgrađu Motrej, teško povrijeđen kada je na njega policajac ispucao gumeni metak, više stotina srednjoškolaca i njihovih roditelja okupilo se ispred zgrade opštine u znak protesta zbog nesrazmjerne upotrebe sile, dok je iz policije saošteno da je upotreba Flash-ball-a (pištolja koji ispaljuje gumene metke) suspendovana i da će se protiv demonstranata, ukoliko to bude potrebno, biti upotrepljivan isključivo suzavac. Ovaj incident ne samo da nije omeo mlade da ponovo izađu na ulice, već ih je još motivisao da zaprijete blokadom škola dok Vlada ne povuče sporni prijedlog reformi penzionog sistema.
Članovi Vlade smatraju da su mladi izmanipulisani od strane opozicionih partija koje su ih pozvale da se priključe pokretu, te su im pokušali objasniti da reforma penzionog sistema samo ide u njihovu korist, jer će upravo oni biti ti koji će vraćati dugove svojih roditelja. Naravno, bilo je i oni koji su izjavili da je smiješno da mladi izlaze na ulice zbog penzija u koje će ići tek 2050. godine. Mladi nisu tog mišljenja.
U protestnoj povorci, rame uz rame sa vođama sindikata, radnicima, našli su se i mladi, studenti i srednjoškolci, noseći transparente „Gimnazija blokirana“ i kreativne natpise direktno upućene predsjedniku Republike, te energično uzvikujući: „Otpor“.
„Ne izlazimo na ulice samo zbog reformi penzionog sistema, već i zbog straha da sutra uopšte nećemo moći naći posao“, kaže mi jedan od srednjoškolaca u defileu i dodaje „Pomicanje legalne granice za odlazak u penziju, samo će nam otežati da nađemo posao“.
Na pitanje šta misle o izjavama da nemaju šta da rade na ulici i da je bolje da se vrate na časove, jedna od djevojaka koja nosi transparent sa natpisom svoje škole odgovara: „U ovoj državi mladi su već od trinaeste godine krivično odgovorni, a onda nam kažu da sedamnaestogodišnjaci ne mogu razmišljati svojom glavom i da su izmanipulisani. Kažu nam da smo premladi da bilo šta razumijemo, ali mi vidimo kako žive naši roditelji i šta se dešava našoj starijoj braći i sestrama koji su završili fakultete i rade male, usputne poslove, često samo na određeno vrijeme.“
Oko znatnog broja srednjih škola su podignute barikade, koje su na pojedinim mjestima, naročito u Parizu i Lionu, pretvorene i u mjesta obračuna sa policijom. Sindikati su najavili nove protestne šetnje i štrajkove za utorak 19. oktobra, a iako novembarski školski raspust počinje u Francuskoj krajem sedmice, predstavnici srednjoškolaca kažu da ih to neće spriječiti da ponovo izađu na ulice i da se njihovi protesti neće stišati dok Vlada ne povuče svoj prijedlog reformi o penzionom sistemu.
Ko bi rekao da nam francuski srednjoškolci mogu dati lekciju iz organizovanja…
Od dopisnice BUKE iz Pariza