Odlukom da u petak odobri rat protiv Irana, Trump je preuzeo najveći rizik svog mandata
Šest američkih vojnika je poginulo, a vojni avioni su oboreni, dok se investitori pripremaju na moguće potrese na tržištu zbog straha od dugotrajnog poremećaja u snabdijevanju naftom. Predsjednik Donald Trump poručio je da bi vojna kampanja protiv Irana mogla trajati sedmicama, dok je Marco Rubio izjavio da “najteži udarci američke vojske tek slijede”.
Odlukom da u petak odobri rat protiv Irana, Trump je preuzeo najveći rizik svog mandata, dovodeći u opasnost živote američkih vojnika, stabilnost ionako nestabilne regije Bliskog istoka i vlastitu političku poziciju. Suočen s padom popularnosti i mogućnošću da republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na predstojećim izborima, gurnuo je Sjedinjene Američke Države u najopsežniji vojni sukob još od invazije na Irak 2003. godine, piše The New York Times.
Za nešto više od godinu dana mandata, Trump je odobrio vojne akcije u sedam zemalja, uprkos ponovljenim obećanjima biračima da će okončavati ratove, a ne započinjati nove. Tokom inauguracijskog govora izjavio je da će njegovo “najponosnije naslijeđe biti ono mirotvorca”.
Iako se suočavao s poteškoćama u definisanju jasnog krajnjeg cilja kampanje, Trump operaciju predstavlja kao veliki uspjeh. Priznao je američke žrtve kao cijenu rata, ali je naglasio likvidaciju ajatolaha Ali Khamenei, uništavanje vojnih ciljeva širom Irana te svoju odlučnost da spriječi razvoj iranskog nuklearnog oružja.
Intervencije na Bliskom istoku opterećivale su generacije američkih predsjednika. Sukobi su obilježili naslijeđe George W. Bush, koji je SAD uveo u dugotrajne i nepopularne ratove u Iraku i Afganistanu, ali i Jimmy Carter, čiju je administraciju obilježila neuspješna operacija spašavanja talaca u Iranu 1980. godine. Sada Trump predvodi vojne operacije koje se ubrzano šire u regiji složene historije i dubokih vjerskih i političkih podjela.
Rijetko se odlučuju na ove poteze
Predsjednici se rijetko odlučuju na ovakve poteze osim ako nisu direktno isprovocirani ili napadnuti, izjavila je Barbara Perry sa Univerziteta Virginia. Dodala je da u takvim situacijama obično dolazi do efekta nacionalnog jedinstva, ali da se u ovom slučaju to ne očekuje.
Iako je nekoliko istaknutih glasova iz njegovog pokreta javno kritikovalo odluku o ratu, čini se da Trumpova baza za sada ostaje uz njega. Ipak, pojedini saveznici privatno izražavaju zabrinutost da napadi nose malo političke koristi, a ogroman rizik – posebno kada je riječ o mogućim američkim žrtvama i rastu cijena nafte.
Demokrati su iskoristili situaciju kako bi Trumpa prikazali kao lidera koji je više fokusiran na vanjske intervencije nego na rješavanje ekonomskih problema građana.
Ken Martin, predsjednik Demokratskog nacionalnog odbora, poručio je da se Trump biračima predstavljao kao mirotvorac i zagovornik politike „Amerika na prvom mjestu“, a da je za manje od 13 mjeseci naredio napade na sedam država i uveo zemlju u otvoreni sukob novcem poreznih obveznika.
Mišljenje birača
Prve ankete nakon napada pokazuju da većina birača ne podržava tu odluku. Prema istraživanju CNN, 59 posto Amerikanaca ne odobrava napade na Iran, dok je anketa Reuters/Ipsos pokazala da vojnu kampanju podržava svega 27 posto ispitanika.
Ako se sukob dodatno zakomplicira ili Iran zapadne u ozbiljne nemire, republikanski kandidati mogli bi se suočiti s dilemom da li da se distanciraju od Trumpa.
Rat otvara i teška pitanja za buduće lidere stranke, posebno u kontekstu ideologije „Amerika na prvom mjestu“, koja je temelj pokreta. Bivša zastupnica Marjorie Taylor Greene javno je poručila da ovo nije ono što je MAGA pokret trebao predstavljati, nazvavši Trumpovu administraciju “hrpom bolesnih lažljivaca“ i naglasivši da su glasači podržali politiku bez novih ratova.
Ipak, Matthew Boyle iz Breitbart Newsa izjavio je da je tokom svoje radijske emisije zaprimio vrlo malo reakcija slušalaca na vijest o napadima. Tvrdi da su Trumpove pristalice više zainteresirane za teme poput ekonomije, imigracije i kriminala, ali napominje da bi se to moglo promijeniti u zavisnosti od razvoja situacije.
“Sve zavisi od rezultata“, rekao je.
Napadi na Iran nisu prvi put da je Trump testirao spremnost svoje baze da podrži poteze koji odstupaju od njegovih predizbornih obećanja o izbjegavanju stranih sukoba. U ranijem intervjuu za NBC News kratko je poručio:
“MAGA sam ja. MAGA voli sve što radim”.
Najveća slabost
Posljednjih mjeseci pokret “Učinimo Ameriku ponovo velikom“ suočava se s podjelama oko ključnih pitanja, uključujući postupanje s Epsteinovim dosjeima i rast troškova života.
Raheem Kassam, glavni urednik The National Pulsea i konzervativni aktivist, ocijenio je da bi rat s Iranom mogao dodatno produbiti te podjele. Istakao je da Trump voli ideju dovršavanja poslova koje njegovi prethodnici nisu uspjeli ni započeti.
Kassam je također izrazio zabrinutost da sukob ne rješava predsjednikovu najveću slabost – ekonomiju. Prema njegovim riječima, građani bi mogli početi osjećati poboljšanje tek pred izbore, jer je previše vremena potrošeno na neuspjeli DOGE projekat Elona Muska, koji, kako tvrdi, nije značajno smanjio državnu potrošnju, piše The New York Times.