“Mudra starina”, kako su Morena predstavili u raspravi o stanju sveta i Evrope na Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI), je vispreno predočio da su ukrajinski rat, kriza i sukobi svud po svetu, “kao i posledice pandemije koja je uzdrmala poverenje u sposobnost nauke… uvrežili strah”.
“Sad preovladava neverica, gubitak vere u budućnost i napredak koji sam po sebi donosi boljitak”, kazao je Moren.
Nemački filozof Jirgen Habermas i Edgar Moren su u zajedničkom tekstu u
nekim medijima u EU predočili i da je za svest gradjana Evrope u ovako
dramatičnim trenucima izuzetno važno i to šta će znati o istinskom
razvoju dogadjaja kad je “istina prva žrtva rata” ili u panici oko
pandemije, energije, finansijske krize. Habermas i Moren su osudili
rusku intervenciju u Ukrajini, ali su kritikovali i “pristrasno i jako
uprošćeno izveštavanje” novinara koji ne pokušavaju da provere šta im se
kaže ili doznaju.
Nikako, ističu dvojica evropskih filozofa, se
medijsko izveštavanje ne sme poistovetiti s propagandom “jer je štampa
osnovni temelj svake istinske demokratije”.
Habermas i Moren
upozoravaju da su Evropa, pa i svet, pred ozbiljnim pretnjama i smatraju
da se u ukrajinskom ratu “mora težiti nagodbi, dijalogu, jer je inače
sve više izvesno da će se rat proširiti i na druga evropska područja”.
U evropskoj javnosti je stidljivo, ali ipak vidljivo našlo prostora i
novo upozorenje jednog od najiskusnijih američkih diplomata i državnika,
99-godišnjeg Henrija Kisindžera, da je došlo do opasnog poremećaja u
svetskim odnosima. ;Posebno, kad je u pitanju rat bez jasnog cilja u
Ukrajini, ukazuje Kisindžer i, kako kaže, “krizu smo delom izazvali i mi
Amerikanci i sad je čas da se smanje zategnutosti, jer razdvojiti
Moskvu i Peking neće biti nimalo lako”.
I francuski predsednik
Emanuel Makron je upravo pozvao na uzbunu “zbog rata koji grmi na našim
granicama”, a Evropu teško pogađaju i “razorne klimatske kataklizme”,
inflacija, ogroman skok cena energije, dolazi hladna zima.
U
žiži uzbuđenja političara, medija i građana EU je sad i strah od moguće
još od černobilske opasnije nuklearna katastrofe zbog bombardovanja
ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje.
Malo smirujuće je
delovala vest da su se Makron i ruski predsednik Vladimir Putin
dogovorili da komisija Međunarodne agencije za nuklearnu energiju
neometano, preko ukrajinske teritorije dodje i proveri koliko je i dalje
bezbedna ta najveća nuklearka u Evropi.
Ruske trupe su zauzele
taj deo Ukrajine i centralu Zaporožje, pa je zato Putin bio od ključne
važnosti za to. U medijima EU se samo kaže da je ona “bombardovana i da
preti nuklearna katastrofa”, ali se ne objašnjava ko gadja raketama tu
nuklearku u kojoj su ruski vojnici, ali su osoblje i dalje Ukrajinci.
Na, i dalje veliku, svetsku opasnost od nuklearnog rata i uništenja
planete je ukazao i Vilijem MekAskil, profesor filozofije na Oksfordskom
univerzitetu, koji pravi poređenje s raspadom ranijih civilizacija i
imperija i kaže da je “najdublje svojstvo čovečanstva da uništi samo
sebe”. Poznati britanski i evropski filozof upozorava da “počev od
pogubnih klimatskih poremećaja, pretnje nuklearnog rata, veštački
izazvanih pandemija, nekontrolisanog razvoja veštačke inteligencije,
treba očekivati i druge razorne tehnologije, tako da zabrinjavajući broj
opasnosti kuje zaveru i preti da uništi čovečanstvo”.
Pobeda
nad nacizmom i fašizmom u Drugom svetskom ratu, kraj hladnog rata su
mnogima ličili na kraj velikih ideoloških raspri i da će se
“nezaustavljivo širiti kapitalizam i demokratija”, navodi ovaj filozof.
On, međutim, primećuje da se “veliki napredak u izradi oružja, razvoj
biologije i računarstva takodje može izroditi i iskliznuti ka namernoj
zloupotrebi ili slučajnoj katastrofi širokih razmera”.
Američki
mislilac Frensis Fukujama je proricao da će “kraj istorije biti tužan”, a
MekAskil naprotiv predočava da zbog sveopšte krize za ljudsku vrstu sad
sledi ponovo dramatičan “početak istorije”.
On podvlači da su
ekonomski, društveni i politički praeobražaji svakako mogući i, štaviše,
nužni i tad će “unuci naših unuka moći da gledaju u nas sa zahvalnošću i
ponosom… ali ako sve upropastimo, oni možda nikad neće videti svetlo
dana”.
Upozorenjima mislilaca, filozofa i ponekih državnika je
za pravo dao američki Nacionalni obaveštajni savet (NIC) koji je
ustanovio, pobrojao veštačku inteligenciju, veštački izazvane pandemije,
nanotehnološko oružje uz nuklearni rat kao “pretnje koje mogu uništiti
živote u svetskim razmerama”.
A te pretnje, dodaje glavna
američka obaveštajna ustanova, “su izazov našoj sposobnosti da zamislimo
i razumemo kolika je njihova moć i domet”. Britanski filozof MekAskil
skreće pažnju da to da je pandemija korona virusa pokazala da kad se
većina stanovništva sveta zarazi takvom pošasti, “onda je teško duha
vratiti u bocu”.