Sukob između SAD-a, Izraela i Irana već potresa energetska tržišta, a analitičari upozoravaju na moguće poremećaje u globalnoj trgovini, finansijama i lancima opskrbe.
Rat između SAD-a, Izraela i Irana mogao bi izazvati ozbiljne potrese u svjetskoj ekonomiji, a posljedice bi se mogle osjetiti daleko izvan Bliskog istoka. Iako su cijene nafte prvi pokazatelj krize, analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle zahvatiti trgovinu, transport, finansijska tržišta i globalne lance opskrbe.
Energetska tržišta već nestabilna
Globalna energetska tržišta već pokazuju znakove nestabilnosti. Nakon eskalacije sukoba cijena nafte porasla je na oko 84 dolara po barelu, dok su u Evropi naglo skočile i cijene prirodnog plina.
Ključni faktor u cijeloj situaciji je Hormuški tjesnac, strateški prolaz između Iran i Oman kroz koji prolazi oko 20 posto ukupne svjetske potrošnje nafte. Svako duže zatvaranje ili poremećaj prometa kroz ovaj prolaz mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje u globalnoj opskrbi energentima.
Problemi se ne odnose samo na transport nafte. Nakon napada dronovima saudijska kompanija Saudi Aramco privremeno je zatvorila jednu od najvećih rafinerija u Ras Tanura, dok je Katar obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina u velikom energetskom kompleksu Ras Laffan.
Mogući skok cijene nafte na 150 dolara
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajniji poremećaji mogli imati ozbiljne posljedice. Katarski ministar energetike Saad Sherida al-Kaabi upozorio je da bi rat na Bliskom istoku mogao „srušiti svjetska gospodarstva“, posebno ako bi izvoznici energije iz Perzijski zaljev bili prisiljeni obustaviti proizvodnju.
U tom scenariju cijena nafte mogla bi dostići i 150 dolara po barelu, što bi izazvalo snažan rast inflacije širom svijeta.
Poremećaji u globalnoj trgovini
Sukob već utiče i na globalnu trgovinu. Iranski napadi na infrastrukturne objekte, rafinerije, luke i trgovačke brodove ugrožavaju ključne logističke rute koje povezuju Aziju, Evropu i Afriku.
Analiza kompanije Kpler pokazuje da su deseci kontejnerskih brodova ostali zarobljeni u Perzijski zaljev ili čekaju prolaz kroz Hormuški tjesnac, dok su mnoge brodarske kompanije počele preusmjeravati svoje rute.
Jedna od pogođenih infrastruktura je i Luka Jebel Ali u Dubaiu, najveća kontejnerska luka na Bliskom istoku i jedna od deset najprometnijih u svijetu, koja je privremeno obustavila rad.
Problemi i u zračnom prometu
Sukob je pogodio i zračni promet. Međunarodna zračna luka Dubai, jedno od najvećih svjetskih avio-čvorišta, privremeno je obustavila letove nakon niza raketnih napada u regiji.
Aerodromi u Dubai, Doha i Abu Dhabi povezuju čak dvije trećine svjetskog stanovništva unutar osam sati leta, a kroz njih prolazi oko 10 posto globalnog zračnog teretnog prometa.
Rizik za finansijska tržišta
Osim transporta i energetike, rat prijeti i finansijskim tokovima. Dubai je jedno od najvećih svjetskih finansijskih i trgovinskih središta, kroz koje prolazi oko 15 posto globalne trgovine zlatom, dok u regiji djeluju i brojni investicijski fondovi s ogromnim kapitalom.
Najveći državni investicijski fondovi iz zaljevskih zemalja prošle godine su uložili oko 126 milijardi dolara širom svijeta, što čini čak 43 posto ukupnih ulaganja državnih investitora na globalnom nivou.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao ugroziti te investicijske tokove i dodatno destabilizirati globalna tržišta.
Evropa posebno ranjiva
Posljedice bi se mogle posebno osjetiti u Evropa. Nakon Ruske invazije na Ukrajinu 2022, evropske zemlje sve više zavise od energenata iz Perzijskog zaljeva.
Prema procjenama ekonomista, eskalacija sukoba mogla bi povećati inflaciju u eurozoni za 0,3 do 0,5 procentnih poena, dok bi ekonomski rast mogao biti dodatno usporen.
U najgorem scenariju, dugotrajna eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi dovesti do ozbiljnih poremećaja u opskrbi energijom, što bi imalo dalekosežne posljedice za svjetsku ekonomiju.