Zvaničnici država članica EU nisu uspjeli da formulišu ni zajedničko saopštenje o dešavanjima na Bliskom istoku.
Nisu sve zemlje članice EU saglasne da je napad Izraela na Iran legalan prema međunarodnom pravu, a razlike u stavovima postaće još uočljivije kada se ambasadori budu sastali u Briselu u četvrtak, uoči samita šefova država i vlada koji se održava sljedeće nedelje.
Podijeljena mišljenja bi mogla da ometu pokušaje EU da formuliše jedinstven odgovor na krizu.
“To je svakako tema o kojoj se diskutuje, do koje mjere je prihvatljivo pravo na samoodbranu“, rekao je jedan izvor za Euronews.
EU je tokom vikenda izdala saopštenje u kojem “poziva sve strane da poštuju međunarodno pravo, pokažu uzdržanost i da se uzdrže od daljih koraka koji bi mogli da imaju ozbiljne posljedice, poput potencijalnog ispuštanja radioaktivnog materijala”.
Izvori upoznati sa situacijom navode da je “glavni” dio rasprave među državama članicama bio da li bi EU trebalo da u saopštenju navede da “Izrael ima pravo da se brani” u kontekstu napada na Iran.
Oko 15 zemalja članica, uključujući Austriju, Češku, Francusku, Nemačku, Mađarsku, Italiju i Holandiju, želilo je da se ta formulacija doda, ali nije postignut konsenzus.
Nekoliko drugih država smatralo je da ne postoji dovoljno dokaza da Izrael ima pravo, po međunarodnom pravu, da započne ofanzivu protiv Irana.
Prema međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih nacija, država može da se pozove na pravo na samoodbranu u slučaju oružanog napada ili neposredne prijetnje. Svaka neophodna akcija mora takođe da bude proporcionalna.
“Pravo na odbranu”
Izrael tvrdi da je započeo seriju napada na Iran kao preventivnu mjeru jer Teheran, navodno, razvija nuklearno oružje. Međutim, čvrstih dokaza za to nema niti ih je Izrael ponudio. Od svih zemalja Bliskog istoka, samo se za Izrael govori da poseduje nuklearno naoružanje, ali to nikada zvanično nije potvrđeno.
Zvaničnici EU bi trebalo da raspravljaju o ovim temama i na samitu EU sledeće nedelje.
U međuvremenu, izvori iz EU izjavili su za Euronews da su bili “iznenađeni” objavom predsjednice Evropske komisije na mreži Iks, u kojoj je implicitno pružila podršku izraelskim napadima na Teheran.
Poruka Ursule fon der Lajen otišla je dalje od usaglašenog saopštenja Evropskog savjeta, tijela EU zaduženog za vođenje spoljne politike.
Ursula fon der Lajen je tvitovala: “Razgovarala sam sa predsjednikom Hercogom o eskalaciji situacije na Bliskom istoku. Ponavljam da Izrael ima pravo da se brani i zaštiti svoj narod”.
“Uopšte nije bilo konsenzusa da se kaže da Izrael ima pravo da se brani, ali je Fon der Lajen to ipak rekla”, rekao je drugi diplomatski izvor za Euronews.
Navodno, ona je vidjela zajedničko saopštenje, ali je ipak iznijela svoj stav.
“To je bilo obeshrabrujuće, iskreno govoreći”, rekao je jedan diplomata.
“Zemlje poput Irana, koliko god loše bile, ne povlače se kada su napadnute na ovaj način, i ono što sledi biće mnogo gore, čak i ako dođe do promjene režima u Iranu”, poručio je taj izvor i dodao: “A onda će, kada dva-tri miliona Iranaca zakuca na vrata Evrope, reći da ne mogu da se nose s tom migrantskom krizom”.
Na pitanje da li njihova vlada smatra da je rat protiv Irana u skladu s međunarodnim pravom, jedan diplomata je odgovorio: “To je pitanje za pravne stručnjake – još nema konačne ocjene”.
Bivši direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed El Baradej izjavio je na Iksu da je izraelski napad na nuklearna postrojenja nezakonit po međunarodnom pravu.
EU smatra da Iran ima snagu da destabilizuje i na evropskom kontinentu zbog vojne podrške Rusiji.
Iran, prema navodima ukrajinske vojske, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, isporučuje Rusiji dronove “šahid”.
U međuvremenu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ponovo je istakla zvanični stav EU, a to je poziv na diplomatsko rešenje sukoba između Izraela i Irana.
Ponovo je pozvala sve strane da “poštuju međunarodno pravo i deeskaliraju situaciju”.
“Izrael ima pravo da se brani u skladu s međunarodnim pravom”, poručila je na društvenim mrežama.