Evropljani su proteklog vikenda izašli na izbore za Parlament EU.
Pred same izbore, više od 10.800 evropskih birača učestvovalo je u velikom istraživanju o gorućim pitanjima i tekućim izazovima EU, koje je organizacija Kapa Research provela u 10 zemalja članica (Bugarska, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunija i Španija). Rezultati istraživanja pokazali su da građani EU osjećaju neizvjesnost pred velikim ekonomskim i kulturnim promjenama koje se događaju neviđenom brzinom.
Najveća briga Evropljana su sve veći troškovi života, a evo čega se još plaše:
Uzrok straha broj 1: Ekonomska neizvjesnost
Sve veći troškovi života najveća su briga Evropljana koji su prošlog vikenda izašli na izbore. Inflacijski šokovi koji su zapanjili evropsku privredu tokom perioda nakon pandemije stvorili su duboko ukorijenjen strah ljudi da li će uspjeti da spoje kraj s krajem. Upitani o tome šta ih najviše zabrinjava kada razmišljaju o današnjoj Evropi, ispitanici, njih 47 posto, stavili su “rast troškova života” kao svoju najveću brigu. Ovaj strah naročito je izražen u zemljama poput Francuske (58 posto), Grčke (55 posto), Rumunije (54 posto), Španije (49 posto) i Bugarske (44 posto), ali i u ostalim zemljama članicama troškovi života nalaze se među prva tri razloga za zabrinutost. Ovaj osjećaj ekonomske neizvjesnosti dodatno je potaknut dugotrajnim osjećajem nepravednosti kada je u pitanju raspodjela bogatstva: Više od osam od 10 (ukupno 81 posto) ispitanika smatra da “u Evropi bogati postaju sve bogatiji, a siromašni postaju sve siromašniji”.
Zabrinutost se pretvara u strah kada se shvati da glavni politički sukob nema mnogo veze sa ponuđenim ekonomskim rješenjima za visoke troškove života, već se radi više o sukobu između sistemskih snaga i ekstremista, prvenstveno oko imigracije i percipirane prijetnje evropskom načinu života.
Uzrok straha br. 2: Imigracija
Na kulturnom planu, od 2015. godina imigracija u Evropi je složeno pitanje, s humanitarnim i političkim implikacijama. Prema istraživanju, imigracija je druga najvažnija briga građana s 37 posto (u prosjeku), te se poziva na „strožu kontrolu useljavanja” , a 36 posto ispitanika u svim ispitanim zemljama to je rangiralo kao glavni prioritet. To je naročito vidljivo u Njemačkoj (56 posto), uprkos njezinoj reputaciji gostoljubive zemlje na početku migracijske krize, te u Italiji (40 posto), zemlji u Evropi za migrante i izbjeglice. Što je još važnije, percepcija imigracije kao “prijetnje javnom redu” je široko rasprostranjena, a 68 posto ispitanika ima to mišljenje, u poređenju sa samo 23 posto koji to vide kao “priliku za novu radnu snagu”.
Uzrok straha br.3: Rat na našem pragu
Povratak rata u Evropu ponovno je potaknuo strahove o sigurnosti; sukobi u Ukrajini i, odnedavno, u Gazi novi su faktori koji su uticali na ovogodišnje izbore za EU. “Rusko-ukrajinski rat” treća je najveća briga za 35 posto ispitanika, samo dva boda ispod “imigracije”. Ovdje je geografska blizina presudna jer je to pitanje posebno istaknuto u Estoniji (52 posto), Mađarskoj (50 posto), Poljskoj (50 posto) i Rumuniji 43 posto), sve susjedne zemlje Rusiji ili Ukrajini. Dodatno, prevladava zahtjev za hitnim prekidom vatre na obje fronte: 65 posto vjeruje da se neprijateljstva u Gazi “moraju odmah zaustaviti”, dok isti stav podržava 60 posto ispitanika u vezi sa sukobom Rusije i Ukrajine.
Uzrok straha br. 4: Nepoznata stvarnost umjetne inteligencije
U prošlosti tehnološki napredak bio široko prihvaćen kao pozitivan razvoj za čovječanstvo, kao sredstvo za poboljšanje životnih uslova i kao akcelerator rasta. Čini se da brzi porast umjetne inteligencije u svakodnevnom životu građana mijenja ovakav stav prema razvoju tehnologije. Među ispitanicima, 51 posto AI više smatra “prijetnjom čovječanstvu” nego “prilikom” (31 posto). Ljudi nevoljko prihvataju umjetnu inteligenciju kao strateški cilj za EU u sljedećih pet godina, pri čemu se njih 54 posto tome izričito protivi.
Sva četiri gore navedena sastojka zajedno prave eksplozivan koktel straha unutar evropskih društava. U kombinaciji s prevladavajućom EU tehnokratijom i slabom komunikacijom između institucija i građana, bilo je za očekivati nagomilano nepovjerenje i izborne posljedice. Glasači su iskoristili svoj glasački listić za slanje bolnih poruka.
Međutim, istraživanje je pokazalo i da velika većina Evropljana još uvijek podržava jačanje evropske pravne stečevine — sigurnost, sloboda, demokratija, rast i društvena kohezija — i da traži kompetentno vodstvo koje to može braniti, piše Politico.eu.