Na istoku zemlje u to je uvjeren čak svaki drugi građanin. Također, mnogi su uvjereni da je Njemačka "u opasnoj mjeri preplavljena strancima" (ukupno 35,6 posto, a na istoku 44,6 posto).
"Više do 30 posto ispitanika na istoku Njemačke je izrazilo netrpeljivi stav prema strancima", rekao je za dW voditelj studije Oliver Decker iz Stručnog centra za desničarski ekstremizam i istraživanje demokracije iz Leipziga. To je vrlo, vrlo veliki postotak, kazao je Decker. Na zapadu zemlje je oko 22 posto ljudi izrazilo isti stav.
Više mržnje prema muslimanima, Sintima i Romima
Znanstvenici su utvrdili da nisu samo općenito porasle predrasude prema migrantima, već posebno prema muslimanima, Sintima i Romima. "Posebno se izražava agresija prema ovim posljednjim nabrojanim skupinama", naglašava Decker. Skoro 60 posto ispitanika se složilo s tezom da Sinti i Romi naginju kriminalu – pet posto više nego 2014.
Studija je pokazala da je suzdržanost prema muslimanima u porastu. 44 posto smatra da se muslimanima treba zabraniti useljavanje u Njemačku – 2014. je taj postotak bio 36,5. A više od 55,8 posto, što znači više nego svaki drugi Nijemac, je izjavio da se zbog broja muslimana u Njemačkoj ponekad osjeća strancem u rođenoj zemlji – 2014. je taj postotak iznosio 43. U skoro svim slučajevima su te brojke na istoku zemlje veće nego na zapadu.
Suzdržani i prema Židovima
Nakon nekoliko antisemitskih ispada, na primjer u Berlinu, u Njemačkoj se više govori o mržnji prema Židovima. Svaki deseti Nijemac smatra da je utjecaj Židova "i danas prevelik", skoro isto toliko ispitanika smatra da su Židovi posebni i da imaju nešto što je svojstveno samo njima te "nam zbog toga ne odgovaraju". Autori studije pretpostavljaju da puno više Nijemaca ima antisemitske stavove, ali ih ne izražavaju javno iz straha od osude društva.
Prema procjenama Olivera Deckera, mržnja prema strancima, muslimanima, Sintima i Romima nema direktne veze s tim skupinama. Snažan gospodarski razvoj je u Njemačkoj proteklih godina i desetljeća zahtijevao dosta odricanja i žrtve. To je nagomilalo bijes i agresije. Za to je bio neophodan ventil, ali su ga ljudi kanalizirali u formi mržnje prema strancima.
Posljedice po demokratski poredak
Ovo je razvoj koji bi mogao biti opasan za demokraciju u Njemačkoj, kaže Decker. Čak i ako 90 posto ljudi smatra da je demokracija dobra – oni pod njom podrazumijevaju nešto drugo, a ne društvo koje daje jednaka prava i slobode svim ljudima. "U velikom dijelu stanovništva prevladava mišljenje da demokracija može biti i nešto kao diktatura većine." Oni vjeruju da se prava za zaštitu pojedinaca ili grupa mogu ukinuti ako je to u interesu većine. Rezultati studije su također pokazali da osam posto ispitanika smatra da je diktatura, pod određenim uvjetima, bolja forma državnog uređenja. A 11 posto njih želi vođu koji bi "čvrstom rukom zemlju poveo ka blagostanju".
Posebno visok postotak onih koji mrze strance (55) i koji su protiv demokratskog uređenja države (13,2) je među biračima Alternative za Njemačku (AfD). Što znači da su "birači s očigledno potpuno desničarskim pogledom na svijet u AfD-u pronašli svoj politički izraz". No, mržnja prema strancima je i među biračima CDU/CSU-a, SPD-a i FDP-a s 20 posto relativno raširena.
Decker pak ukazuje i na pozitivne rezultate studije. "Mogli bismo reći da je 30 posto građana decidirano slobodnog i demokratskog stava". Ovaj znanstvenik ističe da to na prvi pogled ne zvuči mnogo, ali da su to ljudi koji su spremni zauzeti se za demokratske vrijednosti i prihvatiti pozicije drugih. I naglašava da činjenica da je jedan veliki dio Nijemaca ambivalentan prema demokraciji ne znači da su automatski autoritarni. „Nažalost, s druge strane imamo 40 posto ljudi koji bi podržali autoritarno društveno uređenje, i zbog toga danas imamo jasnu polarizaciju društva", zaključuje Oliver Decker.