Diplomate s obe strane Atlantika opisuju taj period kao “šokantno dug”, navodi Rojters.
“Petomesečno odsustvo komunikacije između Merkelove i
Trampa ukazuje na izazove s kojima se kancelarka suočava ako uspe da
formira koalicionu vladu kasnije ovog meseca i, kao što nemački
zvaničnici nagoveštavaju, pokuša da obnovi odnose s američkim
predsednikom”, navodi se u analizi.
Merkel, koja čvrsto veruje u
bliske transatlantske veze, bila je najpouzdaniji zvaničnik u Evropi za
Trampove prethodnike – kako za Baraka Obamu, tako i za Džordža V. Buša –
kada su Vašington i Berlin rukovodili rešavanjem pitanja globalne
finansijske krize, pripajanja Krima Rusiji i iranskog nuklearnog
programa.
Međutim, odnos nemačke kancelarke sa Trampom je od početka bio hladan i nikada se nije poboljšao, ukazuje britanska agencija.
U trenutku jačanja transatlantskih tenzija povodom trgovine, iranskog
nuklearnog sporazuma i vojnih troškova NATO-a, neki nemački zvaničnici i
analitičari stepe da bi lične podele između samouverenog, impulsivnog
predsednika i obazrive, analitički nastrojene kancelarke mogle da dovedu
do daljeg pogoršanja bilateralnih odnosa.
Jan Tehau, saradnik
Nemačkog Maršalovog fonda u Berlinu, opisuje petomesečnu “tišinu” između
dva lidera, pre telefonskog razgovora koji su imali u četvrtak, kao
“veoma loš znak”, ali ne smatra da to ima ikakve veze sa političkim
zastojem u Nemačkoj, gde kancelarka, više od pet meseci nakon federalnih
izbora, pokušava da oformi novu vladu.
“To je pre znak da u
odnosima između dva lidera nema poverenja. Ako nemate lične odnose
između lidera na koje se možete osloniti, može biti prilično teško
zaustaviti silaznu spiralu”, ocenjuje ovaj analitičar.
Jirgen
Hart, visoki poslanik u Hrišćansko-demokratskoj uniji Angele Merkel,
kaže da dva lidera, pogotovu u stresnim vremenima kada je neposredna
komunikacija potrebna, moraju razgovarati i iznaći rešenja.
“Moraju imati dobre lične i poslovne odnose”, ističe nemački poslanik.
Ipak, zvaničnici u nemačkoj vladi umanjuju značaj produženog ćutanja
“na radio talasima” između Merkelove i Trampa, ukazujući da je
kancelarka ograničila kontakte s mnogim stanim liderima tokom
višemesečnih mučnih koalicionih pregovora kod kuće.
Oni naglašavaju da dijalog između Nemačke i SAD na nižim nivoima vlade ostaje snažan.
Pri tom, neki postavljaju pitanje da li ijedan strani lider može da
utiče na Trampa, koji je u četvrtak ponovo šokirao svoje evropske
saveznike objavljujući planove o uvođenju teških tarifa na uvezeni čelik
i aluminijum.
“Nemačka mora da nadoknadi vakuum na visokom
nivou angažujući se na drugim nivoima – sa Kongresom, sa državama i
civilnim društvm”, kaže Tomas Matusek, bivši nemački ambasador u UN i
Britaniji.
S druge strane, upada u oči kontrast između “ledenog
starta” Merkelove s Trampom i odnosi koji je francuski predsednik
Emanuel Makron razvio s američkim predsednikom, ukazuje britanska
agencija uz ocenu da je Makron “prevazišao samog sebe u pokušaju da
pridobije Trampa mešavinom mačizma i ulagivanja”.
Već pri prvom
susretu prošlog maja, podseća agencija, njih dvojica su imala čuveno
čvrsto i dugo rukovanje, a dva meseca kasnije Makrion je ugostio Trampa
povodom proslave Dana pada Bastilje u Parizu i s njim večerao na
Ajfelovoj kuli.
Idućeg meseca Makron će, kako je najavljeno,
putovati u Vašington u prvu zvaničnu državnu posetu jednog stranog
lidera otkako je Tramp postao predsednik početkom prošle godine.
U proteklih pet meseci, Makron i Tramp su sedam puta razgovarali
telefonom, saopštila je Jelisejska palata dok je, poređenja radi,
britanska premijerka Tereza Mej s predsednikom SAD razgovarala četiri
puta u istom tom periodu, prema saopštenju Dauning strita.
Međutim, kako su američki i nemački zvaničnici potvrdili Rojtersu, do
razgovora u četvrtak Merkel s Trampom nije razgovarala još od 28.
septembra 2017, dok je sa Obamom i Bušem razgovarala – jednom nedeljno.
Ipak, neimenovani francuski zvaničnik blizak Makronu odbacio je ideju
da francuski predsednik i Merkel primenjuju u pogledu Trampa
koordinisanu taktiku “dobrog i lošeg policajca”, istakavši da kancelarka
mora da uzme u obzir skeptičnije nemačko javno mnjenje.
“Stav nemačke javnosti prema Trampu je katastrofalan, i mnogo gnevniji nego u Francuskoj”, objasnio je on.
Pojedini nemački zvaničnici smatraju da bi se, čim Nemačka napokon
dobije novu vladu i svi kabinetski ministri budu na svojim mestima,
mogao očekivati novi talas poseta na relaciji Berlin-Vašington.
Ipak, većina nemačkih zvaničnika kaže da, za sada, nema planova da
Merkel ponovo ode u Belu kuću gde je Tramp ignorisao pozive da se sa
njom rukuje na sastanku u Ovalnom kabinetu pre godinu dana, a nema ni
planova da Tramp poseti Nemačku, gde je poslednji put bio prošlog jula u
Hamburgu, na samitu G20.