Tokom prve posjete Kini od stupanja na dužnost ranije ovog mjeseca,
Putin će razgovarati sa svojim kineskim kolegom Hu Đintaom, a potom će
potpisati desetak međuvladinih i poslovnih sporazuma.
U srijedu i četvrtak, Putin i Hu biće među učesnicima samita šestočlane
Šangajske organizacije za saradnju, u kojoj Rusija, Kina, Kazahstan,
Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan rade na regionalnoj integraciji i
ograničavanju zapadnog uticaja.
Rusija i Kina su se u više navrata oglušile na pozive međunarodne
zajednice na akciju protiv sirijskog režima zbog nasilja i represije, uz
obrazloženje da ne žele da podrže korake koji bi mogli da dovedu do
strane intervencije.
Rusija je odavno blizak saveznik sirijskog predsjednika Bašara
el-Asada, dok se Peking protivi presedanima koji bi se kasnije mogli
primijeniti na njene problematične regione Tibeta i Sinđanga.
Dvije zemlje protive se i novim sankcijama Iranu koji se sumnjiči za razvoj nuklearnog oružja.
Veze nekadašnjih suparnika iz vremena Hladnog rata jačale su tokom
Putinove decenijske dominacije ruskom politikom. Uz blisku saradnju na
međunarodnom planu, Kina i Rusija rade na jačanju privredne saradnje,
posebno u energetskom sektoru, postavivši cilj da bilateralnu trgovinu
sa prošlogodišnjih 83,5 milijardi dolara do 2015. povećaju na 100
milijardi dolara, a do 2020. na 200 milijardi dolara.
Ipak, ima i neslaganja. Moskva se protivi kineskom kopiranju ruskih
borbenih aviona i druge vojne opreme, a dvije strane godinama se spore
zbog cijene gasa koji će se isporučivati kroz dva sibirska gasovoda.
Rusija želi da cijenu gasa veže za cijenu nafte, kao u Evropi, dok se
Kina zalaže za nižu cijenu. Ako ruski Gazprom i kineska kompanija China
National Petroleum postignu dogovor, isporuke gasa počeće do 2015.
Putin je često pokušavao da bliske veze s Pekingom upotrebi kao
kontratežu američkoj dominaciji, a dvije strane su zajednički interes
pronašle i u odbijanju zapadnih apela za otvorenijom politikom i
poštovanjem građanskih prava.
Putin je u posjetu Kini stigao nakon što je prisustovao samitu EU u
Sankt Peterburgu, gdje je stao u odbranu poštovanja ljudskih prava u
svojoj zemlji, iznio tvrdnju da u Rusiji nema političkih zatvorenika i
odbacio kritike drakonskog zakona koji predviđa kazne za ulične
proteste.