Dok Kremlj sav fokus drži na ratu u Ukrajini, ruski saveznici širom svijeta suočavaju se s kolapsom bezbjednosnih garancija i slabljenjem podrške Moskve
Dok je predsjednik Rusije Vladimir Putin fokusiran na rat u Ukrajini, njegovi strateški saveznici širom svijeta sve otvorenije osjećaju da su ostavljeni po strani, navodi Bloomberg. Od Latinske Amerike do Bliskog istoka, režimi koji su se godinama oslanjali na bliske odnose s Kremljem sada se suočavaju s realnošću da ruska podrška izostaje u ključnim trenucima.
Zvaničnici u Venecueli, ali i u drugim savezničkim prijestonicama, priznaju da je dugogodišnje bezbjednosno partnerstvo s Moskvom bilo, kako kažu, „tigar od papira“. Slična razočaranja prisutna su u Damasku, Teheranu i Havani.
Sirijski predsjednik Bašar al Asad pobjegao je u Moskvu nakon što je ruska vojna podrška oslabila, dok se Kuba, bez snažnog međunarodnog zaštitnika, suočava s dubokom humanitarnom krizom. Iran, koji su Sjedinjene Američke Države bombardovale 2025. godine, suočen je s masovnim protestima i prijetnjom novih američkih vojnih udara.
Slom povjerenja u Venecueli
Najupečatljiviji primjer slabljenja ruskog uticaja jeste sudbina bivšeg venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, koji se trenutno nalazi u zatvoru u Njujorku. Prema izvorima upoznatim sa situacijom, zvaničnici u Karakasu izražavaju zaprepašćenje zbog neuspjeha kubanskih i ruskih partnera da spriječe njegovo hapšenje.
Iako je američki predsjednik Donald Tramp javno najavljivao namjeru da smijeni Madura, u Venecueli se sada postavlja pitanje zašto obavještajne službe Kube i Rusije nisu na vrijeme prepoznale prijetnje. Posebno je narušeno povjerenje u kubanske obavještajce, koji su bili zaduženi za dio Madurovog ličnog obezbjeđenja.
Kritike su upućene i na račun ruskih sistema protivvazdušne odbrane S-300 i Buk-M2, koji nisu spriječili američke vazdušne operacije. Takođe, sajber odbrana oslonjena na rusku pomoć pokazala se neefikasnom, naročito nakon sajber napada koji su doveli do prekida snabdijevanja električnom energijom u dijelovima Karakasa.
Sve to rezultiralo je potpunim slomom povjerenja u bezbjednosno partnerstvo Venecuele, Kube i Rusije. Nova liderka Venecuele, Delsi Rodrigez, prema Bloombergu, sada ima malo opcija osim da prihvati američke ponude za saradnju i postepeno se udalji od Moskve.
Prioriteti Kremlja
Vladimir Putin se do sada nije javno oglasio povodom američke operacije u Venecueli, dok je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izdalo samo formalno saopštenje u kojem se osuđuje kršenje međunarodnog prava. Ipak, prema izvorima bliskim Kremlju, ruski zvaničnici bili su nezadovoljni načinom na koji je Maduro uhapšen.
Uprkos tome, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama trenutno su Moskvi važniji od sudbine Venecuele. Kako navodi Bloomberg, u Kremlju se Madurovo hapšenje smatra neprijatnim, ali ne i strateškom katastrofom.
Složenija situacija je u slučaju Irana, gdje je vojna saradnja s Rusijom znatno dublja. Ipak, čak i u tom slučaju, malo je vjerovatno da će Moskva pružiti konkretnu vojnu pomoć, jer su njeni kapaciteti ograničeni, a prioritet ostaje rat u Ukrajini.
Slabljenje globalnog uticaja Rusije
Ovakav razvoj događaja ukazuje na slabljenje ruskih strateških partnerstava i sve veći fokus Kremlja na ostvarivanje ciljeva u Ukrajini, bez ustupaka na međunarodnoj sceni. To bi, istovremeno, moglo dodatno zakomplikovati pokušaje američkog predsjednika Donalda Trampa da dođe do mirovnog sporazuma.