Prvi Svjetski dan AIDS-a

Krajem osamdesetih godina svijet se suočavao s jednom od najtežih zdravstvenih kriza u modernoj istoriji.

AIDS je u samo nekoliko godina prerastao iz slabo shvaćenog sindroma u globalnu epidemiju koja je odnosila stotine tisuća života, dok su predrasude i strah dodatno otežavali napore liječnika i znanstvenika. Upravo u takvim okolnostima 1. decembar1988. obilježen je prvi Svjetski dan AIDS-a, događaj koji je označio prekretnicu u javnom pristupu bolesti.

Ideja je potekla iz Svjetske zdravstvene organizacije, tačnije od Globalnog programa za borbu protiv AIDS-a kojim je tada ravnao Jonathan Mann. Njegov je cilj bio jasan: pronaći način da se jednom godišnje cijeli svijet okrene prema istoj temi, ukloni stigma koja je pratila oboljele i potakne vlade da javno priznaju ozbiljnost epidemije.

Za datum je izabran početak prosinca, razdoblje u kojem medijski prostor nije bio zakrčen političkim i zdravstvenim kampanjama, što je omogućilo veću vidljivost.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Fokus na mlade i razbijanje predrasuda

Prvo obilježavanje bilo je usmjereno na djecu i mlade, kako bi se naglasila činjenica da epidemija ne pogađa samo odrasle populacije. U mnogim državama organizirane su televizijske kampanje, javne tribine, školske radionice i humanitarne akcije.

U to se vrijeme već znalo da se HIV ne prenosi slučajnim kontaktom, ali je strah bio toliko duboko ukorijenjen da je svaki pokušaj javnog razgovora o bolesti predstavljao važan korak naprijed.

Simbol crvene vrpce, iako danas neodvojiv od Svjetskog dana AIDS-a, pojavio se tek nekoliko godina kasnije. Ipak, 1988. postavio je temelje globalne tradicije u kojoj se jednom godišnje javno govori o prevenciji, ranom testiranju i dostupnosti terapije.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Taj dan ubrzo je postao najprepoznatljivija međunarodna kampanja posvećena jednoj bolesti, okupljajući zdravstvene organizacije, kulturne institucije, političare i građane širom svijeta.

Politički odjek i današnje značenje

Obilježavanje 1. prosinca brzo je dobilo i političku dimenziju. Zemlje su kroz javne nastupe i nacionalne programe morale pokazati koliko su spremne suočiti se s epidemijom koja je zahtijevala ogroman zdravstveni, ekonomski i društveni angažman.

Mnoge vlade, koje su dotad izbjegavale otvorenu raspravu, počele su ulagati u istraživanja, edukaciju i programe liječenja. Taj pomak smatra se jednim od najvećih postignuća pokrenutih upravo prvog Svjetskog dana AIDS-a.

Danas, više od tri desetljeća kasnije, 1. prosinca ostaje simbol solidarnosti i podsjetnik na borbu koja još traje. Iako su antiretrovirusne terapije transformirale HIV iz smrtonosne bolesti u kronično stanje, stigma i nejednak pristup liječenju i dalje predstavljaju izazov.

Index

NAJNOVIJE

PODCAST: 30 godina mira u BiH

Ostalo iz kategorije

Najčitanije