Mađarska se suočava s ozbiljnim energetskim izazovom nakon što je premijer Peter Mađar najavio da će Nuklearna elektrana Pakš narednih dana morati privremeno obustaviti proizvodnju zbog istorijski niskog vodostaja Dunava.
Rekordno nizak vodostaj Dunava mogao bi prvi put dovesti do potpunog gašenja Nuklearne elektrane Pakš, najvećeg proizvođača električne energije u Mađarskoj.
Premijer Peter Mađar izjavio je na vanrednoj konferenciji za novinare u Budimpešti da će elektrana u narednim danima biti primorana postepeno smanjivati proizvodnju, nakon čega će uslijediti i njena potpuna obustava.
Potpuno gašenje moguće već početkom sedmice
Prema riječima mađarskog premijera, elektrana bi mogla biti ugašena već u utorak ili srijedu, kada se očekuje da će vodostaj Dunava pasti na čak minus 134 centimetra.
Takav nivo rijeke više neće omogućavati normalan rad sistema za hlađenje reaktora, zbog čega će operateri morati poduzeti vanredne mjere.
Operateri pokušavaju odgoditi obustavu
Zamjenik generalnog direktora Nuklearne elektrane Pakš izjavio je da stručne službe ulažu maksimalne napore kako bi što duže održale proizvodnju.
Ipak, naglasio je da se potpuno gašenje, prema trenutnim prognozama, neće moći izbjeći.
Dodao je da se elektrana do sada nikada nije našla u ovakvoj situaciji.
Toplotni talas izazvao energetsku krizu
Mađarsku, kao i veći dio srednje i jugoistočne Evrope, posljednjih sedmica pogađa dugotrajan toplotni talas praćen ekstremnom sušom.
Posljedica je nagli pad vodostaja Dunava, koji predstavlja ključni izvor vode za hlađenje nuklearne elektrane Pakš.
Istovremeno, visoke temperature povećale su potrošnju električne energije zbog intenzivnog korištenja rashladnih uređaja, što dodatno opterećuje energetski sistem.
Novi izazov za energetsku sigurnost regiona
Privremena obustava rada Pakša mogla bi imati značajan uticaj na elektroenergetski sistem Mađarske, ali i šireg regiona, budući da ova nuklearna elektrana proizvodi više od polovine električne energije u zemlji.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ekstremnih vremenskih prilika mogao predstavljati ozbiljan izazov za rad energetskih postrojenja koja zavise od riječnih tokova za hlađenje, dok klimatske promjene sve češće utiču na stabilnost evropskih energetskih sistema.