Prva velika žrtva globalnih previranja, Bangladeš trpi od inflacije i nedostatka hrane.
Država od 170 miliona stanovnika postala je prva velika ekonomska žrtva globalnih previranja. Od nestanka goriva i kraha najvažnijih industrija, do sumnjivog iznošenja preko 23 milijarde dolara, svakodnevni život i poslovanje u Bangladešu su pred potpunim zastojem.
Energetska kriza parališe svakodnevicu
Bangladeš, koji uvozi čak 95 odsto svoje nafte i gasa (od čega dvije trećine sa Bliskog istoka), suočava se sa kritičnim nedostatkom zaliha usljed eskalacije rata u Iranu i blokada pomorskih ruta. Građani i vozači satima čekaju na pumpama, često se vraćajući praznih ruku, dok je javni prevoz u dijelovima prestonice Dake znatno smanjen.
Kriza se preliva na sve sektore ekonomije. Transportni troškovi drastično rastu, dok poljoprivreda i seoska industrija trpe ogromne gubitke zbog restrikcija struje i nedostatka dizela. U priobalnim područjima, ribari su prinuđeni da obustave rad, dok farmeri u živinarstvu gube proizvodnju jer ne mogu da pokrenu agregate tokom sve češćih isključenja električne energije. Uz sve to, zaustavljena je i proizvodnja đubriva, što prijeti da ozbiljno ugrozi predstojeću sezonu proizvodnje hrane.
Krah tekstilne industrije
Tekstilni sektor (industrija gotove odjeće), koji donosi više od 80 odsto izvoznih prihoda zemlje (preko 48 milijardi dolara prošle godine) i zapošljava oko 4 miliona ljudi, trpi stravičan udarac. Izvoz odjeće u Evropsku uniju, najveće tržište Bangladeša, pao je za više od 25 odsto početkom 2026. godine, dok su jedinične cijene proizvoda takođe u padu.
Zbog rata u Iranu i krize u Crvenom moru, brodovi su primorani da mijenjaju rute i plove oko Afrike, što produžava vrijeme isporuke i drastično podiže cijene transporta i osiguranja. Uz skok cijena gasa i struje usljed globalnih previranja, proizvodni troškovi lokalnih fabrika rastu, a profitne marže, koje su inače bile manje od 4 odsto, potpuno se tope. Neki proizvođači su već morali da smanje smjene, upozoravajući da prijeti trajni gubitak inostranih narudžbina.
Hrana kao luksuz
Pored energetske, zemlju razara i unutrašnja prehrambena kriza. Iako centralna banka pokušava da obuzda tvrdoglavu inflaciju restriktivnom monetarnom politikom i visokim kamatnim stopama, cijene osnovnih namirnica poput pirinča, jestivog ulja i luka nezaustavljivo rastu.
Ekonomisti objašnjavaju da problem nije samo u stvarnom nedostatku robe, već u takozvanim “sindikatima” – moćnim grupama trgovaca koji kontrolišu uvozne kanale, skladištenje i distribuciju.
Nestale milijarde
Kao da spoljni šokovi i domaći monopoli nisu dovoljni, zemlju potresa i gigantski finansijski skandal. Istrage pokrenute nakon pada Hasinine vlade pokazuju da su veliki industrijski konglomerati navodno umiješani u masovno pranje novca. Bivši guverner Centralne banke Bangladeša iznio je šokantne procene da je između 23 i 27 milijardi dolara ilegalno izneseno iz zemlje u inostranstvo.
Ovaj masovni odliv kapitala, u kombinaciji sa ogromnim uvoznim računima za preskupe energente, gura Bangladeš ka ivici ponora, ostavljajući ekonomiju od 170 miliona ljudi da se bori za goli opstanak.