Rusija je uvježbala svoju mornaricu da raketama sposobnim za nošenje nuklearnog oružja gađa lokacije duboko u Europi, proizlazi iz tajnih dosjea koje su vidjeli novinari Financial Timesa. Karte na kojima se vide vrlo udaljeni ciljevi, poput zapadne obale Francuske, pa čak i zapadne obale Britanije, prikazane su na prezentaciji za ruske časnike nastaloj prije invazije na Ukrajinu.
‘Iznenadni preventivni udari’
Dosjei, sastavljeni između 2008. i 2014., uključuju popis ciljeva za projektile koji mogu nositi konvencionalne bojeve glave, ali i taktičko nuklearno oružje. Posebno je zabrinjavajuće to što ruski časnici ističu prednosti korištenja nuklearnih napada u ranoj fazi sukoba. Prezentacija također pokazuje kako ruski površinski brodovi i dalje imaju sposobnost nošenja nuklearnog oružja, unatoč sporazumu iz 1991. između Sovjetskog Saveza i SAD-a o njegovom uklanjanju.
U citiranom dokumentu navodi se kako “visoka sposobnost manevriranja” ruske mornarice omogućava izvođenje “iznenadnih i preventivnih udara” i “masovnih raketnih napada… iz raznih smjerova”. Dodaje se da je nuklearno oružje “u pravilu” namijenjeno za korištenje “u kombinaciji s drugim sredstvima uništenja” za postizanje ciljeva Rusije.
Rusi izdvojili 32 cilja
Analitičari koji su pregledali dokumente rekli su da su sasvim u skladu s NATO-ovim procjenama prijetnje od dugometnih raketnih napada ruske mornarice. Karte, koje su napravljene u prezentacijske, a ne u operativne svrhe, ilustriraju uzorak od 32 cilja u Europi koje bi mogle napasti ruske flote.
Ciljevi ruske baltičke flote uglavnom su u Norveškoj i Njemačkoj – uključujući pomorsku bazu u Bergenu, kao i radarske lokacije i objekte vojnih specijalnih snaga. Ruska Sjeverna flota trebala bi gađati vojno-industrijske ciljeve, poput podmorničkog brodogradilišta u Barrow-in-Furnessu u sjeverozapadnoj Engleskoj. Prikazan je i cilj u blizini grada Hulla na istočnoj obali.
Postoje tisuće meta?
Spomenuta prezentacija također ilustrira kako bi se ruska ofenzivna doktrina mogla primijeniti u potencijalnim ratovima u Crnom moru, Kaspijskom jezeru te Pacifiku. Scenariji uključuju i sukobe s trenutnim saveznicima, poput Kine, Irana, Azerbajdžana i Sjeverne Koreje.
William Alberque, bivši dužnosnik NATO-a, sada analitičar u Stimson centru, think-tanku koji se bavi pitanjima globalne sigurnosti, rekao je da je uzorak koji su vidjeli novinari FT-a mali dio od “stotina, ako ne i tisuća meta mapiranih diljem Europe… uključujući vojne i ključne infrastrukturne ciljeve”.
‘Njihov koncept rata je totalni rat’
Kapacitet Rusije da izvede udare na udaljene točke u Europi znači da bi ciljevi diljem kontinenta bili ugroženi čim bi se ruska vojska sukobila s NATO-ovim snagama u zemljama na prvoj liniji, kao što su baltičke države i Poljska, istaknuli su analitičari i bivši dužnosnici.
“Njihov koncept rata je totalni rat”, rekao je Jeffrey Lewis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury u Montereyju, koji proučava kontrolu širenja naoružanja. “Oni će te taktičke nuklearne bojeve glave htjeti upotrijebiti vrlo brzo nakon izbijanja sukoba”, dodao je.
Rizik nošenja nuklearnog oružja na brodovima
Među ruskim projektilima koji mogu nositi taktičko nuklearno oružje navode se “protupodmorničke rakete s nuklearnim bojevim glavama smještene na površinskim brodovima i na podmornicama” te “brodske i obalne navođene rakete s nuklearnim bojevim glavama za poraz neprijateljskih protuzračnih obrambenih skupina”.
Alberque je podsjetio na inherentne opasnosti nošenja nuklearnog oružja na moru čak i u mirnodopskim uvjetima. Za razliku od podmornice sa strateškim balističkim projektilima, dizajnirane za ispaljivanje nuklearnog tereta iz dubine oceana, plovilo površinske flote s nuklearnim bojevim glavama izloženo je mnogo većem riziku od štete uslijed olujnog vremena ili neprijateljskog pogotka.
Što su Rusi vježbali u Kalinjingradu?
Nedavne vježbe koje je naredio Putin, kako bi se uvježbala uporaba taktičkog nuklearnog oružja, pokazuju da je trenutna ruska vojna doktrina i dalje u skladu s procedurama koje se spominje u dokumentima koji su procurili. U lipnju su ruske oružane snage vježbale utovar protubrodskih krstarećih projektila P-270 iz sovjetske ere na korvetu klase Tarantul u Kalinjingradu. Dužnosnici NATO-a kažu da Moskva baš ondje pohranjuje neprijavljene zalihe taktičkih nuklearnih bojevih glava.
Na snimkama vježbi vidjelo se postrojbe ruskog 12. GUMO-a, čuvara nuklearnih bojevih glava unutar ruske vojske, kako vježbaju transport projektila u kontejneru koji bi u slučaju rata koristili za premještanje projektila s nuklearnim naoružanjem, uz pratnju odgovarajućih stražarskih snaga i uz postupak predviđen za rukovanje nuklearnom bojevom glavom.
Rusi nemaju dovoljno konvencionalnih projektila
Prema izračunima NATO-a, zemlje u savezu imaju manje od pet posto kapaciteta protuzračne obrane potrebnih za zaštitu istočnog krila Saveza od napada punog opsega iz Rusije. Sam je Vladimir Putin u lipnju rekao da bi Europa bila “manje-više bespomoćna” od ruskih raketnih napada.
Dara Massicot, viša suradnica Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, rekla je da su ruski stratezi djelomično smatrali kako nuklearno oružje treba zauzeti središnje mjesto u ranim fazama svakog sukoba s NATO-om, zbog inferiornih konvencionalnih resursa njihove vojske. “Jednostavno nemaju dovoljno projektila”, pojasnila je.
Moguć i demonstracijski napad
Taktičko nuklearno oružje koje se može isporučiti projektilima s kopna, s mora ili iz zrakoplova, ima kraći domet i manje je razorno od većih “strateških” oružja dizajniranih da ciljaju SAD. Međutim, i takva oružja mogu osloboditi znatno više energije od bombi bačenih na Nagasaki i Hirošimu 1945. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin opetovano je prijetio europskim saveznicima Ukrajine kako bi spriječio zapadnu vojnu potporu Kijevu. “Moraju imati na umu da su male, gusto naseljene države”, rekao je u svibnju. Prezentacija također spominje opciju takozvanog demonstracijskog napada — detoniranje nuklearnog oružja u udaljenom području “u razdoblju neposredne prijetnje agresijom” prije stvarnog sukoba, kako bi se zastrašile zapadne zemlje.
Rusija nikada nije priznala da su takvi napadi dio njezine doktrine. Takav bi udar, kaže dosje, pokazao “dostupnost i spremnost za uporabu preciznog nestrateškog nuklearnog oružja” i “namjeru uporabe nuklearnog oružja”.
Glavni prioritet Rusije
Alberque, bivši direktor NATO-ovog Centra za kontrolu naoružanja, razoružanje i neširenje oružja za masovno uništenje, rekao je: “Oni žele da strah od ruske uporabe nuklearnog oružja bude čarobni ključ koji potiče Zapad na popuštanje pred Rusijom.” U dosjeima se navodi da je glavni prioritet Rusije u sukobu s NATO-om “slabljenje vojnog i gospodarskog potencijala neprijatelja”. Analitičari kažu da to znači da će Rusija napasti civilna mjesta i kritičnu infrastrukturu, kao što je učinila u Ukrajini.
Fabian Hoffmann, znanstveni suradnik na Sveučilištu u Oslu koji proučava nuklearnu politiku, rekao je kako kombinacija nuklearnih i konvencionalnih napada izložena u prezentaciji čini “jedan paket koji u osnovi signalizira protivniku da se trenutno stvari stvarno zahuktavaju. I poručuje: bilo bi mudro da počnete s nama razgovarati o tome kako to možemo riješiti.”