Ukrajinski pokušaj ponovnog preuzimanja Krima bio bi crvena linija za Vladimira Putina koja bi mogla dovesti do šireg ruskog odgovora, rekao je državni tajnik Antony Blinken u srijedu tokom razgovora sa grupom stručnjaka putem Zooma, prenosi Politico.
Ruski predsjednik vidi Krim kao dio Rusije, a ne Ukrajine, i ne bi volio vidjeti ovaj poluotok iščupan iz njegovih kandži – iako je upravo to učinio Ukrajini prije gotovo deset godina. Republikanska i demokratska administracija od tada su ponavljale da je “Krim Ukrajina”.
Komentari šefa diplomate, koji će zasigurno naljutiti Kijev, došli su nakon što je neko u privatnom razgovoru pitao jesu li SAD voljne pomoći Ukrajini da ostvari svoj dugoročni cilj ponovnog preuzimanja teritorija koji je zauzela Moskva.
Prema četiri izvora koji su upoznati s Blinkenovim odgovorom, on je prenio da SAD aktivno ne ohrabruju Ukrajinu da ponovno preuzme Krim, već da je odluka samo na Kijevu. Glavni fokus administracije je pomaganje Ukrajini da napreduje tamo gdje se borba vodi, uglavnom na istoku.
Ta procjena odražava komentare zvaničnika Pentagona proteklih sedmica, koji su govorili o teškoj borbi koja još uvijek bjesni u Donbasu i na jugu zemlje, i koji su doveli u pitanje sposobnost Ukrajine da preuzme Krim u bliskoj budućnosti.
Blinken je, prema dva izvora, ostavio utisak da SAD ne smatra mudrim potezom pokušaj ponovnog preuzimanja Krima u ovom trenutku. Te riječi nije izrekao eksplicitno, podvukli su.
Dva druga izvora nisu tako shvatili Blinkenove komentare. Državni sekretar je primijetio da je odluka isključivo u rukama Ukrajinaca o tome šta će pokušati zauzeti silom, a ne Amerike. To im je signaliziralo da je Blinken otvoreniji za potencijalnu ukrajinsku borbu za Krim.
Iako diplomati i vojni zvaničnici SAD-a i NATO-a nikad nisu odustali od javne izjave da je Krim dio Ukrajine, od 2014. godine malo su učinili kako bi osporili rusku invaziju i okupaciju poluotoka.
“Generalno je poruka da postoji mnogo neizvjesnosti o tome kako će se stvari odvijati dalje kada je u pitanju sposobnosti bilo koje strane da ostvari velike uspjehe”, rekao je jedan od izvora.
Prije dvije sedmice, visoki zvaničnici Pentagona rekli su članovima Odbora za oružane snage Predstavničkog doma da ne misle da bi Ukrajina mogla ponovno zauzeti ovo poluostrvo u bliskoj budućnosti.
Ta je procjena uslijedila nakon komentara generala Marka Milleya, koji već dugo izražava skepticizam u vezi sa ukrajinskim napredovanjem.
“Još uvijek tvrdim da bi ove godine bilo vrlo, vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele – svakog centimetra Ukrajine i okupirane – ili Ukrajine pod ruskom okupacijom”, rekao je tokom sastanka Ukrajinske obrambene kontaktne grupe u Njemačkoj 20. januara. “To ne znači da se to ne može dogoditi. Ne znači da se to neće dogoditi, ali bilo bi jako, jako teško.”
Neki stručnjaci ne vjeruju da će Ukrajina pokušati povratiti Krim, već će ga umjesto toga pokušati izolovati. “Postoje tri kritične tačke: kopneni most prema Rusiji, most preko Kerčkog tjesnaca i pomorska baza u Sevastopolju. Trebali bi nokautirati svu trojicu”, rekao je Kurt Volker, bivši američki specijalni izaslanik za Ukrajinu. “To bi mnoge ruske snage ostavilo bez odgovarajuće podrške, bez Ukrajine koja zapravo pokušava pregaziti Krim, a to bi još uvijek bio ozbiljan udarac ruskim vojnim naporima.”
Okupirani Krim vrvi protuvazdušnom odbranom, skladištima municije i desetinama hiljada vojnika. Mnoge od tih pješačkih snaga ukopane su u utvrđene položaje koji se protežu stotinama kilometara nasuprot ukrajinskim trupama duž rijeke Dnjepar.
Probijanje kroz te ruske linije bilo bi teško za ukrajinske trupe, čak i uz priliv topništva i oklopnih vozila koja stižu od zapadnih donatora.
Ukrajinska vlada već mjesecima traži da topništvo dugog dometa počne gađati položaje daleko iza ruskih frontova, uključujući Krim, gdje su ruske snage premjestile svoje štabove i kritična skladišta izvan dometa od 50 milja raketa koje su SAD osigurale .
Kijev je rekao da bi vojni taktički raketni sistemi, ispaljeni iz postojećih lansera, mogli pogoditi te ciljeve. Bidenova administracija ih je do sada odbijala dati, isprva tvrdeći da su zabrinuti da će Ukrajina pokrenuti napade na Rusiju. Američki zvaničnici takođe su nedavno rekli da u američkim zalihama nema dovoljno ATACMS-a .
Govoreći u Briselu u utorak nakon još jednog sastanka Kontakt grupe, Milley je rekao da se “Ukrajinci drže. Oni se bore protiv odbrane. Rusi, prvenstveno Wagnerova grupa, napadaju, ali postoji… vrlo značajna mučna bitka iscrpljivanja s vrlo velikim gubicima, naročito na ruskoj strani.”
U međuvremenu, Bijela kuća se privatno pobunila zbog priče Washington Posta u ponedjeljak koja sadrži komentare neimenovanog višeg zvaničnika koji dovodi u pitanje američku pomoć u oružju do kraja rata. Zvaničnici kažu da komentar nije odražavao politiku administracije, ponavljajući da će američka podrška trajati “koliko bude potrebno”.