Plan koji su osmislile SAD i Evropska unija, s ciljem odvraćanja budućih ruskih napada na Ukrajinu, predviđa jačanje ukrajinske vojske, raspoređivanje evropskih trupa unutar zemlje i intenzivniju upotrebu američkih obavještajnih podataka. Ove sigurnosne garancije trebala bi poslužiti kao osnova za širi sporazum o prekidu vatre, ali i uvjeriti Ukrajinu da prihvati određene teritorijalne ustupke i odustane od formalnog članstva u NATO, piše The New York Times pozivajući se na izvore upoznate s prijedlogom.
Napredak pregovora u Berlinu
Tokom protekla dva dana, američki i evropski diplomati održali su sastanke s ukrajinskim liderima u Berlinu, gdje su uglavnom dogovorena dva dokumenta koja detaljno opisuju predložene garancije. Sastancima su prisustvovali visoki predstavnici desetak evropskih država, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju.
„Vidimo konkretan i opipljiv napredak“, izjavila je u utorak predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. „Taj rezultat je moguć zahvaljujući koordinaciji između Ukrajine, Evrope i Sjedinjenih Država.“
Rusija ostaje ključna prepreka
Sveobuhvatni prekid vatre i dalje djeluje nedostižno, prvenstveno jer Rusija nije uključena u pregovore. Svaki dogovor o prestanku sukoba zahtijevao bi velike ustupke ili od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ili od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dok Zelenskij pokazuje zabrinutost zbog američkih prijedloga, posebno u vezi s teritorijalnim ustupcima, Putin nije iskazao fleksibilnost.
Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova, Sergej Rjabkov, izjavio je da njegova vlada ostaje pri zahtjevu da Ukrajina preda dio Donbasa koji Rusija još nije osvojila i da neće prihvatiti prisustvo NATO trupa u Ukrajini.
Ipak, američki zvaničnici ostaju optimistični, vjerujući da bi Putin na kraju mogao dozvoliti prisustvo evropskih snaga u Ukrajini, pod uslovom da ne djeluju pod NATO zastavom. Neki evropski lideri ipak ostaju oprezni.
„Zvučalo je obećavajuće u poređenju s ranijim izjavama, da su Amerikanci spremni pružiti jamstva, ali bilo bi pretjerano reći da znamo sve detalje“, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Šta sadrže sigurnosna jamstva?
Prema zvaničnicima, sigurnosni dokumenti dogovoreni su tokom više od osam sati intenzivnih pregovora u Berlinu. Jedan od dokumenata sadrži široka načela, nalik na član 5 NATO saveza, prema kojem se članice obavezuju pomoći napadnutoj državi.
Drugi dokument, nazvan „vojno-operativni“, daje detaljnije smjernice. Navodi kako bi američke i evropske snage sarađivale s ukrajinskom vojskom kako bi spriječile ponovni pokušaj ruske invazije.
Vojska i obavještajni podaci
Plan predviđa jačanje ukrajinske vojske do „mirnodopskog nivoa“ od 800.000 vojnika, uz modernu obuku i opremu, što bi predstavljalo snažno sredstvo odvraćanja. Tokom rata, vojska je narasla na skoro 900.000 pripadnika.
Evropske trupe koje bi djelovale u Ukrajini imale bi zadatak da osiguravaju zračni prostor i morske puteve, najvjerovatnije u zapadnim dijelovima zemlje, daleko od linija potencijalnog sukoba.
„Svaka država već zna svoju ulogu i obim podrške“, izjavio je Zelenskij. „Neki će pružati samo obavještajne podatke, drugi vojne snage na terenu. Sve je zapisano u dokumentu.“
Američki predsjednik Donald Trump više puta je isključio slanje američkih trupa. Umjesto toga, SAD bi koristile svoje obavještajne kapacitete za praćenje prekida vatre, otkrivanje ruskih aktivnosti i provjeru poštivanja sporazuma.
Strah od ponavljanja Budimpeštanskog sporazuma
Jedna od glavnih zabrinutosti Zelenskog jeste da nove sigurnosne garancije ne propadnu, slično Budimpeštanskom sporazumu iz 1994. kada je Ukrajina dobila sigurnosna obećanja u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja, a Rusija ih je prekršila invazijama 2014. i 2022. bez ozbiljne reakcije drugih potpisnica.
Američki i evropski zvaničnici uvjeravaju da će nove garancije biti pravno obavezujuće, te da će Trump podnijeti dokument Senatu na ratifikaciju.
Zelenskij je u utorak izjavio da očekuje da će dokumenti biti finalizirani u narednim danima, nakon čega će ih američki zvaničnici prenijeti Rusiji i ponovo se sastati s ukrajinskim pregovaračima, moguće već ovog vikenda.