Teško je povjerovati, ali prije oko 700 miliona godina planeta se potpuno zaledila i pretvorila u grudvu snijega i leda, sa vrlo malo ili nimalo tečnih okeana i jezera izloženih atmosferi – čak ni u tropskim krajevima.
Šta je, međutim, pokrenulo period naše planete poznat kao „Sniježna grudva Zemlja“? Nova studija sugeriše da su hladna klima i masovne vulkanske erupcije stvorile pogodne uslove za ovakvu promjenu.
Tada je planeta bila potpuno prekrivena ledom. Glečeri su se prostirali čak i do tropskih krajeva, dok su ekvatorijalni regioni bili hladni poput današnje Antarktike.
Život se održavao okupljajući se oko geotermalnih izvora i u džepovima tečne vode ispod ledenih pokrivača. Drevni slojevi stijena ukazuju na to da je Zemlja više puta ulazila u ovakvo ledeno stanje, prenosi RTCG.
Šta je, dakle, izazvalo tako ekstremno zahlađenje – i kako se planeta ponovo vratila u tople uslove kakve danas poznajemo? Ta pitanja decenijama zbunjuju naučnike.
Franklinske erupcije – koje su se dogodile prije oko 720 miliona godina – izbacile su ogromne količine stijene iz unutrašnjosti Zemlje, u pojasu koji se protezao od današnje Aljaske, preko sjeverne Kanade, pa sve do Grenlanda, piše Guardian.
Slične masivne erupcije dogodile su se i u drugim periodima, ali ova se poklopila sa već ohlađenom klimom. U kombinaciji s nedostatkom biljaka (koje tada još nijesu evoluirale), ove erupcije su izložile ogromne površine svježe stijene intenzivnim vremenskim uticajima.
Hemijske reakcije povezane s procesom trošenja stijena uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere.
Modelovanjem klimatskog uticaja, istraživači su pokazali da je brza erozija na tako velikoj površini mogla da ukloni dovoljno ugljen-dioksida da Zemlju gurne u stanje „sniježne lopte“.
Otkrića, objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, takođe pokazuju da slične vulkanske erupcije u drugim razdobljima Zemljine istorije nijesu imale isti efekat, jer su se desile u periodima toplije klime ili kada je biljni pokrivač usporavao procese erozije