Prije 20 godina uz obalu Galicije, pokrajine na sjeveru
Španjolske, potopio se tanker “Prestige”, a tamošnje crne mrlje na
stijenama podsjećaju prolaznike na jednu od najtežih ekoloških nesreća u
Europi, izvijestila je španjolska novinska agencija EFE.
Grčki tanker “Prestige”, sa zastavom Bahama, plovio je 13. studenog
2002. godine natovaren sa 77.033 tone goriva. Prevrnuo se uz obalu
Galicije, smatrane u vrijeme antičkog Rima krajem svijeta jer tada ljudi
nisu znali da iza Atlantskog oceana postoji drugi kontinent.
Kapetan osuđen na devet mjeseci zatvora
Šest dana kasnije, tijekom kojih je brod tegljen morem kako se ne bi
raspao, prelomio se na dva dijela i potonuo 246 kilometara od obale, u
području dubokom 3600 metara.
Crna plima izazvala je neviđene izljeve ogorčenja i solidarnosti u
Španjolskoj. Tisuće volontera čistile su prljavštinu. Izlijevanje je,
međutim, preplavilo kilometre obale u Atlantiku i tamošnjem Biskajskom
zaljevu, a crna mrlja protegla se do susjednih Francuske i Portugala.
Kapetan broda Apostolos Mangouras osuđen je na devet mjeseci zatvora,
no kasnije je Vrhovni sud povećao tu kaznu na dvije godine zatvora zbog
kaznenog djela protiv okoliša.
Isprva se čini da je sve čisto, ali…
“Čvrsto vjerujem da bi s tehničko-znanstvene točke gledišta bilo
dobro posjetiti olupinu da utvrdimo količinu goriva koje je još uvijek
deponirano ondje te da procijenimo rizik od njegovog izlaženja”, kaže
Antonio Figueras, koji je u to vrijeme bio direktor Instituta za
pomorska istraživanja (CSIC).
Danas, 20 godina poslije, dovoljno je posjetiti mjesta kao što su
gradovi Muxia i Carnota, prošetati zonom njihovih stjenovitih plaža dok
se izmjenjuju plima i oseka, da se otkriju mrlje goriva koje
organizacije za zaštitu okoliša povezuju s jednotrupnim naftnim
tankerom.
Isprva se čini da je sve čisto, ali promatrači, izoštre li pogled,
mogu pronaći tragove skrućene i ljepljive tvari, pomiješane s pijeskom i
drugim ostacima mora, zalijepljene za neke stijene. Naizgled suha tvar
emitira snažan vonj ugljikovodika kada se cijepa.
Manuel Rial, umirovljeni pomorac, vjeruje da ostaci potječu s
nepristupačnih područja obale koja se u vrijeme nesreće nisu mogla
očistiti. Podsjeća i da je “sentinazos”, ilegalni postupak kojim brodovi
čiste svoje tankove na otvorenom moru, još uvijek čest slučaj i također
ostavlja “darove po cijeloj obali”.
“Saznati njihovo porijeklo bilo bi relativno lako”, kaže bivši
direktor Figueras. “Bilo bi dovoljno odnijeti te uzorke u laboratorij
svjetske klase u Barceloni, gdje je uz jednostavni eksperiment moguće sa
sigurnošću znati potječu li te impregnacije s ‘Prestigea’”, dodaje.
“Nedostatak političkog interesa predstavlja rizik”
Ali nedostaje političke volje, nastavlja Figueras. On smatra da će
biti potrebno nekoliko stotina tisuća eura da se dođe do olupine, premda
tehnologija za to već postoji.
“Nedostatak političkog interesa predstavlja rizik jer su prije
‘Prestigea’ i drugi brodovi već doživjeli brodolom na galicijskoj obali,
poput ‘Casona’ (1987.) i Urqiole (1976.), a da Španjolska nije razvila
mehanizme potrebne za brzu i snažnu reakciju u krizama poput ove, sad
stare 20 godina”, kaže Figueras.
Nedostatak novca također onemogućuje da se dođe do uvida o tome je li
se ekosustav tog područja potpuno oporavio, dodaje taj znanstvenik ne
usuđujući se dati odgovor koji nije utemeljen “na provjerenim
činjenicama i podacima”.
Galicia je područje predodređeno da s vremena na vrijeme pati od
nesreća ovakve prirode, no Figueras smatra da je potrebno provoditi
česte simulacijske vježbe.
“Znamo da uz obalu Galicije prolaze stotine brodova, znamo da je to
rizično, no zašto nitko ne pita političare na vlasti gdje su preventivne
mjere?” napominje Figueras. “Gdje su ekipe i povremene vježbe,
neophodne za ublažavanje negativnih posljedica?” dodaje.