Elektrani Zaporožje, najvećoj u Evropi, prekinut je posljednji
preostali glavni vanjski električni vod, iako je rezervni vod nastavio
snabdijevati elektranu strujom, objavila je Međunarodna agencija za
atomsku energiju (IAEA), koja navodi da je samo jedan od šest reaktora
ostao u pogonu.
Postrojenje, koje su zauzele ruske trupe nedugo nakon njihove
invazije 24. februara, postalo je žarište sukoba, pri čemu obje strane
okrivljuju onu drugu za granatiranje u blizini elektrane.
Zastoj oko izvoza ruskog plina i nafte pojačao se prošle sedmice jer
je Moskva obećala da će zadržati svoj glavni plinovod prema Njemačkoj
zatvorenim, a zemlje G7 najavile su planirano ograničenje cijena izvoza
ruske nafte.
Energetska borba rezultat je šestomjesečne invazije predsjednika
Rusije Vladimira Putina na Ukrajinu, čime je naglašen duboki jaz između
Moskve i zapadnih zemalja dok je Evropa zabrinuta za hladne mjesece koji
dolaze.
– Rusija priprema odlučujući energetski udar na sve Evropljane za ovu
zimu – rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju u
subotu, navodeći nastavak zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 1.
Zelenski je okrivio rusko granatiranje za prekid 25. augusta, kada je
elektrana Zaporožje prvi put bila odsječena od nacionalne mreže, čime
je za dlaku izbjegnuto curenje radijacije. To gašenje izazvalo je
isključenja struje širom Ukrajine, iako su generatori za hitne slučajeve
proradili za vitalne procese hlađenja.
Kijev i Moskva razmijenili su optužbe o napadima na elektranu u
Zaporožju, kojom još uvijek upravlja ukrajinsko osoblje. Misija IAEA-e
obišla je postrojenje, a neki su stručnjaci ostali ondje čekajući objavu
izvještaja Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor sljedećih dana.
Preostali inspektori primijetili su da jedan reaktor još uvijek
proizvodi električnu energiju “za hlađenje i druge bitne sigurnosne
funkcije na lokaciji i za domaćinstva i fabrike”, objavila je IAEA,
prenosi Reuters.
Elektrana je u saopćenju rekla da je peti reaktor isključen “kao
rezultat stalnog granatiranja od strane ruskih okupacijskih snaga” i da
nije bilo “dovoljnog kapaciteta posljednje rezervne linije za rad dva
reaktora”.
Pogoršani uvjeti usred granatiranja potaknuli su strahove od
radijacijske katastrofe za koju je Međunarodni Crveni križ rekao da bi
izazvala veliku humanitarnu krizu.
Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju za skladištenje teškog naoružanja na
tom mjestu kako bi obeshrabrila Ukrajinu da se brani. Rusija, koja
poriče prisutnost takvog oružja tamo, oduprla se međunarodnim pozivima
da premjesti trupe i demilitarizira to područje.
Objavljujući da neće ponovno pokrenuti planiranu isporuku plina kroz
plinovod Sjeverni tok 1, jedan od glavnih ruskih vodova za Evropu,
državni energetski div Gazprom okrivio je tehnički kvar.
Gazprom je u subotu saopćio da je njemački Siemens Energy spreman
pomoći popraviti pokvarenu opremu, ali da nema mjesta za izvođenje
radova. Siemens je rekao da nije dobio posao održavanja plinovoda, ali
da ostaje otvoren za to.
Odgoda na neodređeno vrijeme ponovnog pokretanja Sjevernog toka 1,
koji prolazi ispod Baltičkog mora za snabdijevanje Njemačke i drugih
država, produbljuje probleme Evrope u osiguravanju goriva za zimu jer
cijene energije dovode do porasta troškova života.