U nedjelju Poljska bira predsjednika, a ulog je mnogo veći od samih imena na glasačkom listiću. Drugi krug izbora donosi suočavanje dvije potpuno različite vizije budućnosti – s jedne strane Karol Nawrocki, historičar desničarskih uvjerenja kojeg kritičari zovu “Trump iz Gdanjska”, a s druge Rafał Trzaskowski, liberalni gradonačelnik Varšave i saveznik aktuelnog premijera Donalda Tuska.
U prvom krugu izbora, Nawrocki je bio u blagoj prednosti – osvojio je 31,36 posto glasova. Trzaskowski je bio odmah iza s 29,54 posto. Oba kandidata sada kreću u borbu za centar, dok zemlja s napetošću očekuje ishod koji bi mogao zacementirati politički smjer za naredne godine.
Nawrocki, koji nikada ranije nije obavljao političku funkciju, istaknuo se kao čuvar konzervativnih vrijednosti i nasljednik ideološke linije bivše vladajuće stranke PiS. Kao direktor Instituta za nacionalno pamćenje, specijalizovao se za antikomunističku istoriju i nastupio kao simbol otpora liberalnim reformama. Njegove stavove podržao je i Donald Trump, koji ga je javno pohvalio i pozvao Poljake da mu daju glas.
Njegova retorika, bliska Trampovoj i Orbanovoj, oslanja se na teme nacionalnog identiteta, suvereniteta i borbe protiv “briselske birokratije”. Iako se deklarisao kao nezavisni kandidat, ima snažnu podršku struktura PiS-a koje traže politički povratak nakon poraza na parlamentarnim izborima 2023. godine.
Trzaskowski, s druge strane, predstavlja centristički i proevropski blok okupljen oko Tuska. Kao gradonačelnik Varšave od 2018. i bivši ministar u vladama Građanske platforme (PO), uživa podršku urbanih, obrazovanih slojeva stanovništva i međunarodne zajednice. Njegova pobjeda bila bi potvrda zaokreta koji je Poljska počela nakon pada PiS-a, naročito u pogledu odnosa s EU, vladavine prava i demokratskih institucija.
Politička težina izbora ogleda se u činjenici da predsjednik Poljske ima pravo veta i može znatno usporiti ili onemogućiti zakonodavne inicijative vlade. Aktuelni predsjednik Andrzej Duda, blizak PiS-u, tokom proteklih godina redovno je blokirao reforme koje je Tusk pokušavao provesti. Njegov odlazak otvara prostor da centristička vlast zaista preuzme puni institucionalni kapacitet.
Ovi izbori su, dakle, svojevrsni referendum – hoće li Poljska biti zemlja koja se vraća modelu „iliberalne demokratije“ i sukoba s EU, ili će potvrditi kurs povratka evropskim vrijednostima, poštovanju institucija i građanskim slobodama.
Kao zemlja s gotovo 40 miliona stanovnika, strateškim položajem i velikim ekonomskim potencijalom, Poljska se smatra “tihim divom” Evropske unije. U nedjelju će birači odlučiti da li će taj div koračati naprijed – ili se vratiti unazad.