Potres u Evropi zbog ruskog novca, jedna zemlja na udaru, Putin prijeti: “Dao sam nalog, odgovorićemo”

Potres u Europi zbog ruskog novca, jedna zemlja na udaru, Putin prijeti: 'Dao sam nalog, odgovorit ćemo'

Dio zemalja EU-a vrši pritisak na Belgiju da oslobodi 140 milijardi eura zamrznutih ruskih rezervi koje se drže u Bruxellesu, optužujući vladu Barta De Wevera da nije u potpunosti otkrila što radi s poreznim prihodima od te imovine. Europska komisija želi da se 27 zemalja EU-a na ključnom sastanku Europskog vijeća 18. prosinca dogovori o slanju ruskih rezervi kao zajma za reparacije Kijevu, u nastojanju da se spasi ukrajinsko gospodarstvo. No belgijski premijer Bart De Wever opire se i pojačao je svoje protivljenje tvrdeći da će Belgija biti odgovorna ako Moskva vrati milijarde. Međutim, petero diplomata iz raznih europskih zemalja požalilo se da Belgija, čini se, ima sporednu namjeru u zadržavanju ruskog novca zahvaljujući ostvarenom porezu. Napomenuli su da Belgija krši međunarodnu obvezu, preuzetu prošle godine, da otkrije što radi s porezom iz zamrznutih rezervi, koji bi trebao ići Ukrajini. Diplomati su rekli da se novac još uvijek uplaćuje u belgijski državni proračun, što onemogućuje utvrđivanje ispunjava li Belgija u potpunosti svoje obveze prema Kijevu. Diplomati su govorili pod uvjetom da oni, i zemlje koje predstavljaju, ostanu anonimni. Belgija odlučno poriče da radi išta loše. Ako Belgija nastavi inzistirati na slanju zamrznutih sredstava Kijevu, rekli su diplomati, zemlje članice EU-a će sve više koristiti sastanke uoči summita Europskog vijeća kako bi preispitale profitira li Belgija od poreznih prihoda ili odgađa plaćanja Ukrajini. Također se pitaju koristi li Belgija redovite porezne prihode za potporu Ukrajini – kao što to čine druge europske zemlje ili se jednostavno oslanja na porez iz ruskih rezervi. “S obzirom na ovo kontinuirano odugovlačenje, čovjek se pita je li zapravo shvaćeno da je ovdje u pitanju sigurnost Europe”, rekao je za POLITICO visoki diplomat EU. Novac je teško pratiti, ali diplomati koji dovode u pitanje brojke koriste izvore poput Kiel Instituta , koji procjenjuje da je ukupna belgijska obveza prema Ukrajini iznosila 3,44 milijarde eura između početka rata i 31. kolovoza 2025. godine. Da bismo to stavili u kontekst, porez na rusku imovinu iznosio je ukupno 1,7 milijardi eura samo u 2024. godini. Belgijska vlada odbacila je kritike diplomata, rekavši da je sav porez zarađen od ruskih rezervi koje se čuvaju u banci Euroclear u Bruxellesu “namijenjen” Kijevu. Nije izravno odgovorila na pitanje je li sav iznos već plaćen.

Budući da rusku imovinu drži depozitorij Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu, belgijska vlada naplaćuje porez na dobit od 25 posto na dobit ostvarenu od kamata na udjele. “Ova sredstva su u potpunosti namijenjena Ukrajini i idu na pružanje vojne podrške (vojna oprema, obuka itd.), kao i ograničenih civilnih predmeta poput vozila hitne pomoći“, nastavio je belgijski dužnosnik. Dio frustracije među belgijskim saveznicima u EU je taj što je ovaj nedostatak transparentnosti trebao biti riješen prošle godine.

Europske vlade mogle bi se suočiti s višegodišnjim povećanjem troškova zaduživanja ako EU nastavi s planom da zamrznutu rusku imovinu iskoristi kao jamstvo za zajam Ukrajini od čak 140 milijardi eura, upozorio je  Euroclear. U povjerljivom pismu upućenom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi, koje je u posjedu Financial Timesa, glavna izvršna direktorica Eurocleara Valérie Urbain navodi da će investitori, posebno državni fondovi i središnje banke, takav potez doživjeti kao „de facto konfiskaciju“ rezervi središnje banke. “To će potkopati vladavinu prava i dovesti do trajnog povećanja premije rizika na europske državne obveznice. Rezultat će biti viši troškovi zaduživanja za sve države članice”, stoji u pismu. Euroclear, sa sjedištem u Bruxellesu, čuva oko 185 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine od ukupno 210 milijardi eura blokiranih u EU nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Dosad se koristio samo profit od tih sredstava (oko 3–5 milijardi eura godišnje), no novi plan predviđa da se sama glavnica koristi kao kolateral za veliki ‘reparacijski zajam’ Kijevu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Večernji list

NAJNOVIJE

PODCAST: 30 godina mira u BiH

Ostalo iz kategorije

Najčitanije