Nakon hapšenja Madura, Vašington poručuje da će „upravljati Venecuelom“, dok MAGA krugovi sve otvorenije govore o američkom preuzimanju Grenlanda
Nakon što su Sjedinjene Američke Države juče vojnom operacijom zarobile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija „upravljati Venecuelom“ dok se ne sprovede tranzicija vlasti. Ta izjava, zajedno sa samom intervencijom, izazvala je globalnu zabrinutost da bi Tramp svoju pažnju mogao usmjeriti i na druge dijelove svijeta.
Posebno su se ponovo rasplamsale bojazni u vezi s Grenlandom, nakon što su se istaknuti pripadnici Trampovog MAGA pokreta otvoreno počeli referisati na mogućnost američkog preuzimanja te teritorije.
Provokativna objava: američka zastava preko Grenlanda
Dodatne tenzije izazvala je objava Kati Miler, desničarske podkasterke i supruge Stivena Milera, Trampovog zamjenika šefa osoblja za politiku. Ona je kasno sinoć na društvenoj mreži X objavila mapu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom uz samo jednu riječ: „SOON“.
Objava je uslijedila svega nekoliko sati nakon američke vojne operacije u Venecueli i hapšenja Madura, a u Danskoj je doživljena kao otvorena provokacija i prijetnja aneksijom.
Oštra poruka iz Kopenhagena
Na objavu je reagovao danski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Jesper Møller Sørensen, koji je uz objavu uputio, kako je naveo, „prijateljski podsjetnik“ na dugogodišnje savezničke odnose dvije zemlje.
– SAD i Danska su bliski saveznici i tako bi trebali nastaviti sarađivati. Sigurnost SAD-a ujedno je sigurnost Grenlanda i Danske. Grenland je već dio NATO-a – poručio je Sørensen.
Dodao je da je Danska tokom 2025. godine povećala izdvajanja za odbranu na 13,7 milijardi dolara, upravo radi sigurnosti Arktika i sjevernog Atlantika.
– I da, očekujemo puno poštovanje teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske – naglasio je.
Zašto je Grenland ključan
Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, članice Evropske unije, sa sopstvenom vladom. Ostrvo ima izuzetno strateški značaj, kako u vojnom smislu, tako i zbog potencijalnih prirodnih i mineralnih resursa.
Donald Tramp je u više navrata javno tvrdio da SAD „mora imati Grenland“, ne isključujući ni mogućnost upotrebe vojne sile. Prošle godine imenovao je guvernera Luizijane Džefa Landrija za posebnog izaslanika za Grenland, koji je tada izjavio da mu je „čast služiti cilju da Grenland postane dio SAD-a“.
Landri je u subotu javno podržao i nasilno svrgavanje Madura, ocijenivši da Tramp „napokon preduzima stvarne korake“.
„Ne možete anektirati drugu zemlju“
Danska premijerka Mete Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ranije su zajednički poručili da su granice i suverenitet država temeljeni na međunarodnom pravu.
– To smo već jasno rekli, a sada ponavljamo: ne možete anektirati drugu zemlju. Čak ni pod izgovorom međunarodne sigurnosti – poručili su.
Iako većina od oko 57.000 stanovnika Grenlanda podržava ideju nezavisnosti od Danske, istraživanja pokazuju da ne žele postati dio Sjedinjenih Američkih Država. Grenland od 2009. godine ima pravo da jednostrano proglasi nezavisnost.
SAD prvi put označen kao sigurnosni rizik
Zbog sve učestalijih prijetnji, danska vojna obavještajna služba prošlog je mjeseca SAD prvi put označila kao sigurnosni rizik, što se smatra dramatičnim zaokretom u transatlantskim odnosima.
Direktorka vojne analize u think-tanku Defense Priorities Dženifer Kavanag upozorila je da se Trampove prijetnje više ne mogu ignorisati.
– Više mi nije jasno ko bi uopšte mogao spriječiti SAD da pošalje nekoliko stotina ili hiljada vojnika na Grenland – izjavila je Kavanag.