Demokratija je i dalje popularna u cijelom svijetu, ali suočeni sa nizom globalnih izazova od ekonomske nejednakosti do klimatske krize, mladi ljudi daleko manje od starijih generacija vjeruju da demokratija može odgovoriti na ono što ih brine, prenosi Guardian.
Prema velikom međunarodnom istraživanju u 30 zemalja objavljenom u utorak, 86% ispitanika radije bi živjelo u demokratskoj državi, a samo 20% vjeruje da su autoritarni režimi sposobniji isporučiti “ono što građani žele”.
Međutim, samo 57% ispitanika u dobi od 18 do 35 godina smatra da je demokratija poželjnija od bilo kojeg drugog oblika vladavine, naspram 71% onih starijih od 56 godina, a 42% mlađih ljudi reklo je da podržava vojnu vladavinu, naspram samo 20% starijih ispitanika.
Izvještaj Fondacije otvorenog društva (OSF) takođe pokazuje da se više od trećine (35%) mladih ljudi smatra “jakim vođom” onoga ko nije održao izbore ili konsultovao parlament, te da je to “dobar način za vođenje zemlje”.
“Naša otkrića su otrežnjujuća i alarmantna”, rekao je Mark Malloch Brown, predsjednik OSF-a i bivši zamjenik glavnog sekretara UN-a. “Ljudi širom svijeta još uvijek žele vjerovati u demokratiju, ali kod mlađih generacija ta vjera blijedi kako rastu sumnje u sposobnost demokratije da donese konkretne promjene u njihovim životima.”
Anketa je pokazala snažnu podršku ljudskim pravima, s većinom između 85% i 95% u svim regijama i na svim nivoima prihoda koji su se složili da nije u redu da vlade krše prava pojedinaca na temelju izgleda, vjere, seksualne ili rodne orijentacije.
U vrijeme umnožavanja nacionalnih i međunarodnih kriza – ispitanici su bili najviše zabrinuti zbog siromaštva i nejednakosti (20%), klimatske krize (20%) i korupcije (18%) – više od polovice (53%) smatralo je da njihova zemlja ide u pogrešnom smjeru, a otprilike trećina je izjavila da političari ne rade u njihovom najboljem interesu.
Kada je gotovo polovica ispitanika (49%), uključujući tako različite zemlje kao što su Bangladeš i SAD, izjavila da su se mučili da se prehrane barem jednom u prošloj godini, demokratija je bila ispod svog potencijala, navodi se u izvještaju.
“Povjerenje u temeljne elemente demokratije koegzistira s dubokim sumnjama u njenu praksu i uticaj u stvarnom svijetu”, rekao je Malloch Brown.
Prosječno 58% ispitanika takođe je reklo da su zabrinuti da bi politički nemiri u njihovim zemljama mogli dovesti do nasilja u sljedećoj godini – strah je bio najveći u Južnoj Africi i Keniji (79%), Kolumbiji (77%) i Nigeriji ( 75%), ali uključuje dvije trećine ispitanika u SAD-u i Francuskoj.
Nesigurnost je takođe bila velika briga, jer je 42% ljudi, uključujući značajnu većinu u Latinskoj Americi – 74% u Brazilu, 73% u Argentini, 65% u Kolumbiji i 60% u Meksiku – reklo da ne osjeća da im zakoni u njihovoj zemlji pružaju sigurnost.
Oko 70% od više od 36.000 ispitanih ljudi reklo je da su zabrinuti da će klimatska kriza uticati na njih i njihov život u nadolazećoj godini. U Bangladešu (90%), Turskoj (85%), Keniji (83%) i Indiji (82%) su bili najviše zabrinuti, a najmanje u Kini (45%), Rusiji (48%) i Velikoj Britaniji (54%).
Dalje, 32% ljudi u Indiji i Italiji, a slijede Njemačka (28%), Egipat (27%), Meksiko (27%), Francuska (25%) i Bangladeš (25%), smatra klimatsku krizu najvećim izazovom s kojim se svijet suočava.
Na nacionalnom nivou, međutim, korupcija je bila glavna briga, s prosječno 23% reklo je da je to najveći problem s kojim se njihova zemlja suočava – u rasponu od 6% u Njemačkoj i 7% u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu do 45% u Gani, 44 % u Nigeriji i 37 % u Kolumbiji.
Od pitanja koja direktno utiču na ljude lično, siromaštvo i nejednakost zauzeli su najviše mjesto – uključujući Senegal, najmanju anketiranu ekonomiju, i SAD, najveću – s prosječnom ocjenom od oko 21%.
Migracije, iako vrlo vidljive kao ključno pitanje političkih kampanja u mnogim zemljama, nisu bile predmet zabrinutosti. Samo 7% ispitanika reklo je da je migracija njihova najveća briga, na globalnom i nacionalnom nivou, a 66% je željelo vidjeti sigurnije i legalnije rute za migrante.
Mnogi ispitanici vjeruju da će rastući uticaj Kine biti sila dobra, pri čemu gotovo dvostruko više ispitanika vjeruje da će imati pozitivan utjecaj (45%) na njihovu zemlju nego negativan (25%).
Međutim, ljudi u zemljama s nižim dohotkom poput Pakistana (76%), Etiopije (72%) i Egipta (71%) bili su znatno više entuzijastični od onih u demokratijama s višim dohotkom poput Japana (3%), Njemačke (14). %), UK (16 %) i SAD (25 %).
U Ujedinjenom Kraljevstvu istraživanje pod nazivom Can Democracy Deliver? – utvrdilo je nizak nivo povjerenja u nacionalne političare (20% prema globalnom prosjeku od 30%), kao i nisko povjerenje u međunarodne institucije (26%), a samo su Francuska, Njemačka, Japan i Rusija imale niže ocjene.