Tko su kandidati u prvom krugu predsjedničkih izbora ove nedjelje? Analizu donosi Deutsche Welle.
Važnost predsjedničkih izbora
Birači u Poljskoj 18. maja ne odlučuju samo hoće li sljedeći predsjednik zemlje biti lijevo-liberalni Rafał Trzaskowski ili nacionalno-konzervativni Karol Nawrocki. Na kocki je mnogo više. Ishod izbora odlučuje i o tome hoće li proeuropska vlada lijevog centra Donalda Tuska moći prevladati blokadu koja dolazi iz predsjedničke palače i koja njezin rad koči još od preuzimanja dužnosti prije godinu i pol.
Jer, iako poljski predsjednik nema toliko moći kao njegovi francuski ili američki kolege, on ima znatno veće ovlasti nego njemački predsjednik koji uglavnom ima reprezentativne i protokolarne dužnosti. Naime, svojim pravom veta poljski predsjednik, izravno izabran od naroda, može blokirati zakonodavne prijedloge vlade. Osim toga ima vrhovni nadzor nad oružanim snagama, suodlučuje u vanjskoj politici i može predlagati vlastite zakonske inicijative.
Iznevjerene nade u reforme
Kada je u prosincu 2023. Tuskova koalicija nakon osam godina zamijenila na vlasti nacionalno-konzervativnu stranku Pravo i pravda (PiS) Jarosława Kaczyńskog, nade u brzu demokratsku promjenu bile su velike. Liberalno-konzervativne snage obećavale su u izbornoj kampanji obnovu vladavine prava, liberalizaciju zakona o pobačaju i više prava za homoseksualce. Također su htjele reformirati javne medije i pozvati na odgovornost političare optužene za korupciju i zloupotrebu vlasti.
No ubrzo se pokazalo da većina reformskih pokušaja propada zbog otpora nacionalno-konzervativnog predsjednika. Andrzej Duda koristi svoje pravo veta ili prosljeđuje zakonske prijedloge vlade Ustavnom sudu, koji se sastoji od pristaša PiS-a. Sukladno tome, unutarnjopolitički učinak Tuskove vlade nakon godinu i pol ostaje skroman. U zemlji se šire razočaranje i nezadovoljstvo – čak i među vjernim biračima koalicijskih stranaka.
Za Tuska se radi o ostanku na vlasti
“Predsjednička palača ili smrt”, napisao je kolumnist tjednika Newsweek Jacek Gadek nakon početka predizborne kampanje prošle jeseni. “Tusk zna da o ishodu ove bitke ovisi sve.”
Zato je premijer u izbornu utrku poslao svog lijevo-liberalnog stranačkog kolegu Rafała Trzaskowskog. Gradonačelnik Varšave već je prije pet godina izašao na megdan Dudi i izgubio. U drugom krugu tijesno je poražen od konzervativnog kandidata sa 48,97 prema 51,03 posto.
Iako ima samo 53 godine, za poljske prilike Trzaskowski se može pohvaliti dugom političkom karijerom. Bio je ministar za digitalizaciju, europarlamentarac i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za europsku politiku. Od 2018. upravlja glavnim gradom Poljske.
Trzaskowski pripada lijevom krilu Tuskove stranke Građanska platforma. Zalaže se za liberalni zakon o pobačaju koji dopušta prekid trudnoće do 12. tjedna i uklonio je križeve iz službenih prostorija gradske uprave. Kao jedan od rijetkih političara u Poljskoj brani klimatsku politiku EU-a. Nekoliko dana prije glasovanja vodi u anketama, iako se njegova prednost posljednjih tjedana istopila na nekoliko postotnih bodova.
Protukandidat umiješan u skandale
Njegov glavni protukandidat Karol Nawrocki, četrdesetdvogodišnji povjesničar iz Gdanjska, vodi Institut za nacionalno sjećanje (IPN), poljsku verziju njemačke agencije za obradu dokumentacije obavještajne službe bivšeg DDR-a Stasi.
Šef PiS-a Kaczyński u utrku za predsjednika poslao je ovog nestranačkog desnog nacionalnog aktivista kao “građanskog kandidata”. Njegova računica: Nawrocki će pridobiti i desne birače izvan miljea PiS-a, jer ga se ne doživljava kao stranačkog aparatčika, poput bivšeg premijera Mateusza Morawieckog.
No ta računica ne funkcionira – podrška Nawrockom ostaje manja od rezultata PiS-a u anketama, jer čak ni mnogi članovi stranke ne poznaju tog kandidata. Istraživanja novinara također pokazuju da je Nawrocki imao kontakte s podzemljem. Neposredno prije izbora izbio je i imovinski skandal – njegovi protivnici optužuju ga da je prevarom došao do općinskog stana.
Na svojim predizbornim skupovima Nawrocki se obrušava na migrante, Zeleni plan EU-a i Bruxelles. Zahtijeva ograničavanje pomoći Ukrajini i njeguje sliku Njemačke kao neprijatelja. “Neću biti lakaj, neću biti sobar Njemačke”, uvjerava. PiS optužuje Tuska da je “njemački agent”.
Trump i Simion kao pomoćnici u kampanji
Nawrockijev izborni tim iskoristio je svoje dobre kontakte s Republikancima u SAD-u da prošli tjedan izvede medijski potez: fotografiranje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu. “You will win” (“Pobijedit ćeš”) – navodno je rekao Trump Nawrockom.
I pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, desni populist George Simion, doputovao je u Poljsku kako bi pomogao svom poljskom istomišljeniku. Na skupu u Zabrzeu u Gornjoj Šleskoj u utorak (13.05.2025.), dvojica političara najavila su da žele graditi “Europu domovina”. “Nećemo dopustiti da nas EU centralizira i od Poljske i Rumunjske napravi upravne regije (EU-a)”, rekao je Nawrocki.
Autsajderske šanse za kandidata krajnje desnice?
Jedno vrijeme činilo se da bi Sławomir Mentzen, kandidat krajnje desne Konfederacije, mogao postati opasan za Nawrockog. U nekoliko ispitivanja u ožujku 2025. Mentzen se približio Nawrockom, pa ga čak i prestigao. No u međuvremenu je pao na samo 12 posto. Tridesetosmogodišnji porezni savjetnik i poduzetnik od jeseni prošle godine putuje Poljskom i hvali se da je održao više od 340 predizbornih skupova. Posebno je jak na društvenim mrežama – na TikToku ima 1,6 milijuna pratitelja.
Mentzenov program sastoji se od temeljne kritike političke stvarnosti – u Poljskoj posebno kritizira zdravstveni i mirovinski sustav, a u Europi migracijsku politiku i Zeleni plan. Također se zalaže za pravo na posjedovanje oružja i radikalnu zabranu pobačaja, čak i nakon silovanja. Njegove radikalne parole posebno privlače mlade – na njegovim skupovima natprosječno je puno maloljetnika.
Mentzen za sve probleme u zemlji krivi i Kaczyńskijev PiS i Tuskovu Građansku platformu. To mišljenje dijele i mnogi od ukupno 13 kandidata koji se natječu na izborima ove nedjelje.
Odluka vjerojatno tek u drugom krugu
Doista, rivalstvo između Tuska i Kaczyńskog obilježilo je poljsku povijest u posljednjih 20 godina. Ponekad vlada jedna stranka (PiS: 2005.–2007. i 2015.–2023.), a ponekad druga (Građanska platforma: 2007.–2015. i od 2023.). Za druge političke opcije ostaje malo prostora.
Ako se ne dogodi ništa neočekivano, predsjednička utrka neće biti odlučena u prvom krugu, nego u drugom 1. lipnja – između Trzaskowskog i Nawrockog. Ankete daju prednost lijevo-liberalnom kandidatu – no on ne može biti siguran u pobjedu. Hoće li birači stranaka koje čine vladajuću koaliciju glasati za Trzaskowskog – ili će ostati kod kuće? A što će učiniti Mentzenovi birači u drugom krugu?
Bit će neizvjesno sve dok se ne prebroji posljednji glasački listić.