Četrnaestogodišnja Sofija Glinjana sjedila je na klupi igrališta u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Harkivu 30. kolovoza prošle godine kada je pogođena i ubijena u ruskom zračnom napadu na grad. Pogođeni s pet snažnih precizno navođenih bombi – od kojih se čini da nijedna nije bila usmjerena na vojne ciljeve – u istom zračnom napadu poginulo je još sedam civila. Dok su bombe padale i udarale u kuće, na sportsko igralište, skladište, stambenu zgradu i Sofijino igralište, ozlijeđeno je gotovo stotinu ljudi, uključujući više od 20 djece, piše POLITICO.
“Ove ulice su isključivo parkovi na kojima se okuplja velik broj civila. Ovo je stambena zgrada. Ovo je ponovno masovni teror nad našim civilnim stanovništvom”, ogorčeno je objavio guverner Harkivske regije Oleh Sinehubov na Telegramu.
Gotovo godinu dana kasnije, američki predsjednik Donald Trump napokon je svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu dao ultimatum da do jeseni pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. No, pitanje je koliko će još civila umrijeti do 30. kolovoza dok Moskva u međuvremenu pojačava svoje zračne napade te hoće li Trumpovi uvjeti uopće napraviti ikakvu razliku.
Kremlj smatra da ima odriješene ruke
Zahtjevi koje je američki predsjednik prošlog tjedna uputio ruskom vođi Vladimiru Putinu bili su jasni – dogovoriti prekid vatre do početka rujna ili se suočiti s daljnjim ekonomskim sankcijama, uključujući uvođenje carina zemljama koje trguju s Rusijom, a koja se već nalazi pod sankcijama Zapada, među kojima su, vjerojatno, i Kina i Indija, koje kupovinom nafte pokreću rusko gospodarstvo i time Putinov ratni stroj. U međuvremenu, SAD će prodati sustave protuzračne obrane Patriot Europljanima za njihov daljnji transfer Ukrajincima, a također će isporučiti dodatno oružje, iako su količine i vrste oružja još nepoznanica.
Trumpova dugo očekivana objava izrečena je na neobičan način – tijekom konferencije za novinare u Ovalnom uredu, američki čelnik uglavnom je prepustio glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu da sažme i objasni nove američke politike, ograničavajući se tek na neke usputne komentare. Ipak, i u Kijevu i u zapadnoeuropskim prijestolnicama osjetilo se olakšanje što Trump ne napušta Ukrajinu, ali i zbog promjene u njegovom tonu obraćanja Putinu, piše u svojoj analizi Politico.
No, olakšanje su osjetili i u Kremlju. Čini se da Moskvu nisu uplašile Trumpove prijetnje vrlo oštrim carinama, a ta mirnoća na vrhu odrazila se i šire u društvu. Rusko tržište dionica također je mirno dočekalo Trumpovu objavu – u idućih nekoliko sati tržište je poraslo za 2,7 posto, a ruski rubalj nadoknadio je neke gubitke u odnosu na dolar.
No, postavlja se pitanje zašto Kremlj i ruska tržišta i ne bi tako reagirali – naime, prema ruskoj politologinji Tatjani Stanovoj, Moskva je Trumpov ultimatum u biti protumačila kao dopuštenje ili odriješene ruke, “carte blanche za intenziviranje ofenzive u Ukrajini”.
Isto smatra i ruski vojni analitičar Jurij Fedorov, koji kaže da se Kremlj zapravo plašio “trenutačnog nametanja” sekundarnih sankcija kupcima ruske nafte, odnosno napredovanja zakona u proceduri američkog Senata kojim bi se Rusiji i njezinim trgovinskim partnerima nametnule strože kazne te trenutačnih isporuka projektila dugog dometa. A ovako Moskva sada procjenjuje da je dobila ‘zeleno svjetlo‘ za nastavak zračnih napada, posebno jer “Trump nije spreman i ne želi se upustiti u velik sukob s Rusijom”.
Stoga Kremlj sada može nastaviti s pustošenjem i prolijevanjem još mnogo nevine krvi do kraja ljeta. U tjednu prije nego što je Sofija ubijena, ruske snage su lansirale više od 400 dronova i raketa na Ukrajinu, a sada lansiraju više od toga u jednoj noći. Pitanje je, kako piše Politico, hoće li Trump u rujnu doista postati stroži ili će možda Putin biti spreman pristati na prekid vatre koji vodi mirovnom rješenju. Ipak, kako se navodi, malo je razloga vjerovati u nešto od toga dvoje.
U nedavnom intervjuu, dugogodišnja analitičarka zbivanja u Kremlju i bivša Trumpova stručnjakinja za Rusiju, Fiona Hill, upozorila je da se američki predsjednik ophodi “s poštovanjem prema Putinu jer je stvarno zabrinut zbog rizika od nuklearne eskalacije”. No, on također “razmišlja na način da se radi samo o nekretninama, o trgovini i tome tko što dobiva, bilo da se radi o mineralima, zemljištu ili rijetkim zemnim metalima”, objasnila je. Ono što Trump ne razumije, kako navodi, jest da Putin ne želi primirje. “Želi neutraliziranu Ukrajinu, a ne onakvu koja je sposobna izdržati vojni pritisak. Svi to vide, osim Trumpa”.
A temelj ovog blagog pristupa Moskvi, kako je ustvrdila Hill, osobna je idolizacija Putina od strane američkog predsjednika.
Nagli prekid rata opasnost je za Putina
Ruski predsjednik do sada nije promijenio nijedan od svojih preduvjeta za okončanje sukoba. Zapravo ih je i na nedavno održanom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu opet ponovio, rekavši da mirovni sporazum može biti postignut samo ako bi došlo do međunarodnog priznanja teritorija za koje on tvrdi da su ruski i kada Ukrajina usvoji neutralan, vojno nesvrstan status.
Sve do tada, čini se da je Putin odlučan nastaviti s ratom iscrpljivanja, koji bi za njega, kako se navodi, mogao biti vrlo opasan ako ga naglo prekine. Prema Elli Paneyakh, sociologinji i istraživačici u Centru za nove euroazijske strategije – think tanku koji je osnovao ruski poslovni čovjek i dugogodišnji Putinov protivnik Mihail Hodorkovski – ruski autokrat mora produžavati rat jer bi iznenadni završetak sukoba i raspad ratne ekonomije izazvao “okrutnu i žestoku konkurenciju na svim razinama društva za resurse kojih ima sve manje”.
“Veterani koji se vraćaju – posebno vojnici s ugovorima koji jamče određen društveni i socijalni status – vjerojatno će zahtijevati privilegije i remetiti lokalnu ravnotežu moći, postavljajući izazov i elitama i institucijama. Nova ratna elita pseudo-veterana, birokrata i ratom povezanih interesnih krugova natjecat će se sa stvarnim borcima i civilima, posebno na periferiji Rusije”, kaže Paneyakh. A kako se ratni veterani vraćaju, “neizbježno će doći do sukoba s onima koje doživljavaju kao ‘kukavice‘ koje nisu išli u borbu”. To je opasna kombinacija i nesumnjivo nešto što Kremlj također itekako ima na umu, zaključuje Politico.