Politički haosi šire se u Francuskoj, traži se ostavka Makrona i raspisivanje prijevremenih izbora.
Novi premijer biće imenovan do petka, najavljeno je iz Jelisejske palate, dok raste pritisak na predsjednika Emanuela Makrona da raspiše prijevremene izbore. To bi mogla biti posljednja prilika političarima da povrate kredibilitet i spreče dolazak krajnje desnice na vlast, izjavila je u četvrtak francuska ministarka Oroar Berže za radio RTL.
Makron se nada da će novi premijer, šesti za manje od dvije godine, uspeti da prikupi dovoljno glasova za usvajanje državnog budžeta. Zbog velikog javnog duga budžet bi morao da uključi nepopularne mjere štednje, na šta stranke koje očekuju izbore ne žele da pristanu.
Premijer Sebastijen Lekornu podnio je ostavku u ponedjeljak, nakon samo 26 dana na funkciji. Lekornuova odluka ostavila je Makronu malo opcija: da raspiše prevremene parlamentarne izbore, da podnese ostavku na mjesto predsjednika ili da imenuje novog premijera, piše Gardian, prenosi Jutarnji.
Nakon Lekornuove ostavke sve češće se postavlja pitanje da li se politička kriza u Francuskoj može riješiti bez Makronovog odlaska. Nakon osam godina na vlasti, Makron je pod sve većim pritiskom: treći put u jednoj godini njegov premijer podnosi ostavku, a gotovo tri četvrtine birača smatra da bi i predsjednik trebalo da odstupi, prenosi BBC.
Nada se političkom oporavku
Sadašnja politička kriza ima korijen u njegovoj odluci da raspiše prijevremene parlamentarne izbore u junu 2024. godine. Nakon loših rezultata na evropskim izborima, Makron se nadao političkom oporavku, ali je dobio podijeljeni parlament u kome su njegovi centristički partneri izgubili većinu. Parlament je jako fragmentisan i teško je formirati vladu, posebno s obzirom na veliki javni dug koji pritiska zemlju, što dodatno otežava sklapanje političkih dogovora.
Početkom godine, javni dug dostigao je skoro 114 odsto BDP-a, čime se Francuska u evrozoni nalazi odmah iza Grčke i Italije. Prema podacima OECD-a, dug je 2023. godine iznosio 116,5 odsto BDP-a, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama iznosio 122,9 odsto. Procjene govore da će budžetski deficit ove godine dostići 5,4 odsto BDP-a.
Lekornuovi prethodnici, Mišel Barnije i Fransoa Bairu, pokušali su da smanje deficit merama štednje, ali im je parlament izglasao nepoverenje nakon samo tri, odnosno devet mjeseci. Bairu je dao ostavku prošlog mjeseca, nakon pokušaja da progura plan štednje koji je uključivao ukidanje dva državna praznika i zamrzavanje javne potrošnje.
Lekornu je naišao na zid otpora već kad je u nedjelju popodne predstavio svoj kabinet. Dan kasnije podneo je ostavku. Napao je stranke u vladi rekavši da se “sve ponašaju kao da imaju većinu”.
Makron preuzima odgovornost
Buduću vladu mogli bi da vode socijalisti, ali bi to za Makrona bilo veoma skupo: morao bi da odustane od teško izglasane reforme kojom se starosna granica za penzionisanje povećava sa 62 na 64 godine do 2030. godine.
Od utorka se nagađa da Makron razmatra imenovanje levičarskog premijera, piše Politiko. Ipak, u srijedu je lider socijalista Olivije For izjavio da nisu dobili nikakve garancije da će se odustati od nepopularne penzione reforme.
Iz Jelisejske palate su poručili da će, ako se ne postigne dogovor, Makron “preuzeti odgovornost”. To bi najvjerovatnije značilo raspisivanje parlamentarnih izbora, što bi najviše koristilo krajnje desnoj stranci Nacionalno okupljanje koju predvodi Marin Le Pen.
Francuska nije spremna na kompromis
Moguće je i da se stranke, čak i bez formalne koalicije, dogovore o budžetu za 2026. godinu. Ali, kako navodi BBC, francuska politika nije poznata po spremnosti na kompromise.
Žan-Lik Melanšon iz radikalno ljevičarske partije Nepokorena Francuska (LFI) poziva na Makronovu smenu. Podržavaju ga Zeleni. Makronovu centrističku stranku Preporod vodi Gabrijel Atal, koji kaže da više ne razumije predsednikove odluke. Na desnom centru su republikanci koje predvodi Bruno Retajo.
Francuska vlada se u velikoj mjeri zadužila kako bi pomogla građanima tokom pandemije i zbog naglog rasta cena energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu, prenosi CNN.
Francuski političari duboko su podijeljeni oko toga da li je rješenje za previsok javni dug smanjenje potrošnje ili povećanje poreza, s obzirom na to da su porezi već visoki. Strankama je teško da postignu dogovor dok traju masovni protesti protiv mera štednje. Ove godine, vlada je pokušala da smanji iznos koji država pokriva taksistima za prevoz pacijenata do bolnice, što je izazvalo nove proteste.
Trenutno kreditori Francuskoj naplaćuju veće kamate nego Italiji, iako Italija ima veći dug i manji privredni rast. Međutim, Italija ima stabilnu vladu koja je već krenula u smanjenje budžetskog deficita.