Reuters i drugi zapadni mediji izvijestili su još u subotu da je u sukobima policije i prosvjednika ubijeno najmanje 50 ljudi, a broj se u međuvremenu zasigurno povećao.
Njih je, podsjetimo, izazvala više nego sumnjiva smrt 22-godišnje
Mahse Amini. Njena obitelj i aktivisti uvjereni su da joj je policija
nanijela ozljede glave od kojih se nedugo nakon toga srušila u
policijskoj stanici u Teheranu, završila u komi i tri dan kasnije
preminula u bolnici, navodno od srčanog udara.
Otac Amini rekao je za BBC da je policija objavila editiranu snimku
nadzorne kamere te da ga je uvjeravala da kamere koje su policajci
nosili na sebi nisu radile zbog istrošene baterije te da nisu mogli
odvesti Mahsu u bolnicu ranije jer nisu mogli naći ključeve kola hitna
pomoći. Osporio je i službeni medicinski izvještaj prema kojem je
njegova kći imala zdravstvene probleme zbog kojih joj je pozlilo.
Iranske vlasti i dalje poriču da je bila pretučena.
“Zaprimljeni su izvještaji nadzornih organa, saslušani su svjedoci,
pregledane su videosnimke, prikupljena su vještačenja i utvrđeno je da
nije bilo premlaćivanja”, izjavio je ministar unutarnjih poslova Ahmad
Vahidi.
Uhićena jer je neprikladno nosila maramu pa umrla u policiji
Nju je uhitila takozvana moralna policija zato što je “neprikladno”
nosila hidžab, tradicionalnu islamsku maramu koju žene u Iranu moraju
nositi u javnosti po zakonu. Iranke sad u znak protesta masovno skidaju
marame s glavu, mašu njima i pale ih, prkoseći još jednom ovom
islamističkom zakonu i brutalnom načinu na koji se kažnjavaju one žene
koje ga prekrše.
Budući da je Amini kurdskog porijekla, prosvjedi su najmasovniji na
sjeverozapadu zemlje gdje kurdska manjina živi, ali proširili su se u 80
gradova diljem zemlje. Nastave li se, mogli bi premašiti i one iz 2019.
koji su također imali za cilj rušenje Hameneija i njegovog režima.
Nakon nekoliko mjeseci krvavo su ugušeni, uz procjene od čak 1500
ubijenih prosvjednika.
Iako su žene prve krenule na ulice, muškarci su im se pridružili i
prosvjed je uskoro prerastao iz zahtjeva za ukidanjem obaveze nošenja
marame u zahtjev za rušenjem islamističkog režima predvođenog
83-godišnjim ajatolahom Alijem Hameneijem, koji je na čelu države kao
njen vrhovni vladar od 1989. do danas.
Kako je to artikulirao iransko-američki politički analitičar u
Zakladi Carnegie, Karim Sadžadpour, ovdje je prije svega riječ o
“revoltu iranskih unuka protiv djedova koji vladaju njihovom zemljom”.
Drugim riječima, o sukobu mladih, progresivnih i obrazovanih žena te
starih, konzervativnih muškaraca, bilo da su sami islamski klerici ili
su islamistički nastrojeni.
Još najmanje tri djevojke i četvero djece ubijeno u prosvjedima
Nije trebalo dugo čekati da obračun iranske policije i ostalih
režimskih snaga sigurnosti s prosvjednicima eskalira i da na nasilje i
palež dijela prosvjednika uzvrate otvaranjem vatre bojevim streljivom. A
budući da je mobilni internet isključen u velikom dijelu zemlje, a
strani reporteri nemaju mogućnost izvještavati s ulica iranskih gradova,
pravi broj ubijenih je zasad vrlo teško utvrditi. Grupe za ljudska prava tvrde da je broj mrtvih već prešao 75.
U snimci koju je podijelila nevladina organizacija Iran Human Rights
sa sjedištem u Oslu vidi se uniformirani pripadnik iranskih snaga
sigurnosti kako iz kalašnjikova puca na prosvjednike – ne u zrak – na
bulevaru Ferdovsi u Teheranu. A to je samo jedna od niza snimki na
kojima se vidi ili čuje otvaranje vatre u smjeru prosvjednika, kao i
prosvjednici pogođeni mecima. Policija pak tvrdi da je dosad ozlijeđeno
više od 100 policajaca samo u sjevernoj pokrajini Gilan.
A kako Sadžadpour navodi, među ubijenima su, uz Amini, još najmanje
tri djevojke čije je fotografije objavio kao kontrast starim muškim
klericima i dužnosnicima koji uglavnom nisu izabrani na demokratskim
izborima, ali svejedno drže glavne poluge vlasti. Iranski dužnosnici
priopćili su u ponedjeljak da je dosad uhićeno više od 1200 ljudi.
Amnesty International tvrdi da je među ubijenim prosvjednicima
najmanje četvero djece i optužuje iranske vlasti za “mučan obrazac”
“namjernog i nezakonitog pucanja bojevim streljivom na prosvjednike”,
odnosno “nemilosrdni nasrtaj vlasti na ljudske živote pod mrakom gašenja
interneta”, prenosi Guardian.
“Prerano je procijeniti hoće li tekući prosvjedi u Iranu dovesti do
promjena. Ali potpuno je neodrživo da žene u Iranu – koje su mnogo
obrazovanije od muškaraca – nastave živjeti pod režimom rodnog
aparthejda kojim vladaju reakcionarni starci”, zaključuje Sadžadpour.
Iranci skandiraju “smrt Hameneiju”
U svakom slučaju, nema znakova da prosvjedi posustaju. Aktivistički
Twitter profil 1500 Tasvir objavio je u ponedjeljak, među ostalim,
snimku na kojoj Iranci navodno sa svojih prozora skandiraju “smrt
Hameneiju”. A svjedoci su za agenciju France-Presse potvrdili da su
prosvjednici i jučer navečer marširali ulicama Teherana i drugih
gradova.
“Ova hrabra žena skinula je hidžab i neustrašivo krenula prema
snagama sigurnosti u znak protesta protiv brutalne smrti Mahse Amini.
Pozivam feministkinje i borce za slobodu diljem svijeta da nam se
pridruže, podržavajući iranske žene i ustanak naroda protiv režima”,
napisala je na Twitteru istaknuta iransko-američka aktivistkinja za
ženska prava Masih Alinedžad, uz snimku žene koju policajac brutalno
obara na tlo i tuče palicom.
“Što hoćemo od Zapada?
1. Prestanite pregovarati s našim ubojicama o nuklearnom sporazumu
2. Opozovite sve svoje veleposlanike iz Irana
Tekst se nastavlja ispod oglasa
3. Prestanite legitimizirati Islamsku republiku, umjesto toga dajte
glas iranskom narodu koji se suočava s oružjem i mecima kako bi rekao ne
režimu”, navela je kakvu podršku očekuje od zapadnih zemalja u još
jednoj objavi, uz snimku svog gostovanja na Fox Newsu.
Iran za prosvjede opet optužuje Ameriku i Europu
Prozvala je i zapadne političarke, deklarirane feministkinje, koje
nose hidžab na sastancima s iranskim političarima. To se, doduše, ne
može reći za čuvenu novinarku CNN-a Christiane Amanpour koja je odbila zahtjev
iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da tijekom intervjua nosi
hidžab. Tema intervjua trebalo je biti upravo krvavo gušenje prosvjeda u
Iranu. Amanpour je zahtjev da nosi maramu na američkom tlu odbila, a
Raisi je zauzvrat otkazao intervju u zadnji tren.
Iranski režim, s druge strane, još jednom optužuje SAD i druge
zapadne zemlje za orkestriranje pobune u Iranu, baš kao što je tvrdio za
tzv. Zelenu revoluciju 2009. i velike prosvjede 2019.
“Washington uvijek pokušava oslabiti stabilnost i sigurnost Irana,
iako je u tome bio neuspješan”, rekao je glasnogovornik iranskog
ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani i dodao da SAD želi
zloupotrijebiti tragični incident u znak podrške “izgrednicima” i da su
ignorirali “prisutnost milijuna ljudi na ulicama i trgovima zemlje u
znak podrške sustavu”.
Tko će naslijediti ajatolaha Hameneija?
Ipak, predsjednik Raisi izjavio je, u očitom pokušaju smirivanja
prosvjednika, da Iran osigurava slobodu izražavanja i da je naredio
istragu smrti Mahse Amini. No uz tu smrt iranska bi policija i pravosuđe
trebali nepristrano istražiti i smrti desetaka prosvjednika, što
svakako nije za očekivati.
U isto vrijeme, najavio je da će se “odlučno obračunati” s
prosvjednicima. Iransko ministarstvo vanjskih poslova jučer je pak
priopćilo da je pozvalo britanskog veleposlanika da prosvjeduje zbog
navodne neprijateljske atmosfere koju stvaraju britanski mediji na
perzijskom jeziku. Pozvalo je norveškog veleposlanika zbog nedavnih
izjava predsjednika norveškog parlamenta Masuda Gharahkhanija. Sve to
svjedoči o rastućoj nervozi u Teheranu.
Svar za Teheran dodatno komplicira navodno loše zdravlje Hamenija
koje je potaklo spekulacije o njegovom mogućem nasljedniku. Jonathan
Piron, povjesničar specijaliziran za Iran u instittutu Etopia u
Bruxellesu, ocijenio je za France 24 da je najizglednji kandidat za
nasljednika upravo Raisi, koji kao predstavnik konzervativne struje
ređžima uživa Hameneijevo povjerenje.