Reuters i drugi zapadni mediji izvijestili su još u subotu da je u sukobima policije i prosvjednika ubijeno najmanje 50 ljudi, a broj se u međuvremenu zasigurno povećao.
Njih je, podsjetimo, izazvala više nego sumnjiva smrt 22-godišnje Mahse Amini. Njena obitelj i aktivisti uvjereni su da joj je policija nanijela ozljede glave od kojih se nedugo nakon toga srušila u policijskoj stanici u Teheranu, završila u komi i tri dan kasnije preminula u bolnici, navodno od srčanog udara.
Otac Amini rekao je za BBC da je policija objavila editiranu snimku nadzorne kamere te da ga je uvjeravala da kamere koje su policajci nosili na sebi nisu radile zbog istrošene baterije te da nisu mogli odvesti Mahsu u bolnicu ranije jer nisu mogli naći ključeve kola hitna pomoći. Osporio je i službeni medicinski izvještaj prema kojem je njegova kći imala zdravstvene probleme zbog kojih joj je pozlilo. Iranske vlasti i dalje poriču da je bila pretučena.
"Zaprimljeni su izvještaji nadzornih organa, saslušani su svjedoci, pregledane su videosnimke, prikupljena su vještačenja i utvrđeno je da nije bilo premlaćivanja", izjavio je ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi.
Uhićena jer je neprikladno nosila maramu pa umrla u policiji
Nju je uhitila takozvana moralna policija zato što je “neprikladno” nosila hidžab, tradicionalnu islamsku maramu koju žene u Iranu moraju nositi u javnosti po zakonu. Iranke sad u znak protesta masovno skidaju marame s glavu, mašu njima i pale ih, prkoseći još jednom ovom islamističkom zakonu i brutalnom načinu na koji se kažnjavaju one žene koje ga prekrše.
Budući da je Amini kurdskog porijekla, prosvjedi su najmasovniji na sjeverozapadu zemlje gdje kurdska manjina živi, ali proširili su se u 80 gradova diljem zemlje. Nastave li se, mogli bi premašiti i one iz 2019. koji su također imali za cilj rušenje Hameneija i njegovog režima. Nakon nekoliko mjeseci krvavo su ugušeni, uz procjene od čak 1500 ubijenih prosvjednika.
Iako su žene prve krenule na ulice, muškarci su im se pridružili i prosvjed je uskoro prerastao iz zahtjeva za ukidanjem obaveze nošenja marame u zahtjev za rušenjem islamističkog režima predvođenog 83-godišnjim ajatolahom Alijem Hameneijem, koji je na čelu države kao njen vrhovni vladar od 1989. do danas.
Kako je to artikulirao iransko-američki politički analitičar u Zakladi Carnegie, Karim Sadžadpour, ovdje je prije svega riječ o “revoltu iranskih unuka protiv djedova koji vladaju njihovom zemljom”. Drugim riječima, o sukobu mladih, progresivnih i obrazovanih žena te starih, konzervativnih muškaraca, bilo da su sami islamski klerici ili su islamistički nastrojeni.
Još najmanje tri djevojke i četvero djece ubijeno u prosvjedima
Nije trebalo dugo čekati da obračun iranske policije i ostalih režimskih snaga sigurnosti s prosvjednicima eskalira i da na nasilje i palež dijela prosvjednika uzvrate otvaranjem vatre bojevim streljivom. A budući da je mobilni internet isključen u velikom dijelu zemlje, a strani reporteri nemaju mogućnost izvještavati s ulica iranskih gradova, pravi broj ubijenih je zasad vrlo teško utvrditi. Grupe za ljudska prava tvrde da je broj mrtvih već prešao 75.
U snimci koju je podijelila nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu vidi se uniformirani pripadnik iranskih snaga sigurnosti kako iz kalašnjikova puca na prosvjednike - ne u zrak - na bulevaru Ferdovsi u Teheranu. A to je samo jedna od niza snimki na kojima se vidi ili čuje otvaranje vatre u smjeru prosvjednika, kao i prosvjednici pogođeni mecima. Policija pak tvrdi da je dosad ozlijeđeno više od 100 policajaca samo u sjevernoj pokrajini Gilan.
A kako Sadžadpour navodi, među ubijenima su, uz Amini, još najmanje tri djevojke čije je fotografije objavio kao kontrast starim muškim klericima i dužnosnicima koji uglavnom nisu izabrani na demokratskim izborima, ali svejedno drže glavne poluge vlasti. Iranski dužnosnici priopćili su u ponedjeljak da je dosad uhićeno više od 1200 ljudi.
Amnesty International tvrdi da je među ubijenim prosvjednicima najmanje četvero djece i optužuje iranske vlasti za "mučan obrazac" "namjernog i nezakonitog pucanja bojevim streljivom na prosvjednike", odnosno "nemilosrdni nasrtaj vlasti na ljudske živote pod mrakom gašenja interneta”, prenosi Guardian.
“Prerano je procijeniti hoće li tekući prosvjedi u Iranu dovesti do promjena. Ali potpuno je neodrživo da žene u Iranu - koje su mnogo obrazovanije od muškaraca - nastave živjeti pod režimom rodnog aparthejda kojim vladaju reakcionarni starci”, zaključuje Sadžadpour.
Iranci skandiraju "smrt Hameneiju”
U svakom slučaju, nema znakova da prosvjedi posustaju. Aktivistički Twitter profil 1500 Tasvir objavio je u ponedjeljak, među ostalim, snimku na kojoj Iranci navodno sa svojih prozora skandiraju “smrt Hameneiju”. A svjedoci su za agenciju France-Presse potvrdili da su prosvjednici i jučer navečer marširali ulicama Teherana i drugih gradova.
“Ova hrabra žena skinula je hidžab i neustrašivo krenula prema snagama sigurnosti u znak protesta protiv brutalne smrti Mahse Amini. Pozivam feministkinje i borce za slobodu diljem svijeta da nam se pridruže, podržavajući iranske žene i ustanak naroda protiv režima”, napisala je na Twitteru istaknuta iransko-američka aktivistkinja za ženska prava Masih Alinedžad, uz snimku žene koju policajac brutalno obara na tlo i tuče palicom.
“Što hoćemo od Zapada?
1. Prestanite pregovarati s našim ubojicama o nuklearnom sporazumu
2. Opozovite sve svoje veleposlanike iz Irana
Tekst se nastavlja ispod oglasa
3. Prestanite legitimizirati Islamsku republiku, umjesto toga dajte glas iranskom narodu koji se suočava s oružjem i mecima kako bi rekao ne režimu”, navela je kakvu podršku očekuje od zapadnih zemalja u još jednoj objavi, uz snimku svog gostovanja na Fox Newsu.
Iran za prosvjede opet optužuje Ameriku i Europu
Prozvala je i zapadne političarke, deklarirane feministkinje, koje nose hidžab na sastancima s iranskim političarima. To se, doduše, ne može reći za čuvenu novinarku CNN-a Christiane Amanpour koja je odbila zahtjev iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da tijekom intervjua nosi hidžab. Tema intervjua trebalo je biti upravo krvavo gušenje prosvjeda u Iranu. Amanpour je zahtjev da nosi maramu na američkom tlu odbila, a Raisi je zauzvrat otkazao intervju u zadnji tren.
Iranski režim, s druge strane, još jednom optužuje SAD i druge zapadne zemlje za orkestriranje pobune u Iranu, baš kao što je tvrdio za tzv. Zelenu revoluciju 2009. i velike prosvjede 2019.
"Washington uvijek pokušava oslabiti stabilnost i sigurnost Irana, iako je u tome bio neuspješan", rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani i dodao da SAD želi zloupotrijebiti tragični incident u znak podrške "izgrednicima" i da su ignorirali "prisutnost milijuna ljudi na ulicama i trgovima zemlje u znak podrške sustavu".
Tko će naslijediti ajatolaha Hameneija?
Ipak, predsjednik Raisi izjavio je, u očitom pokušaju smirivanja prosvjednika, da Iran osigurava slobodu izražavanja i da je naredio istragu smrti Mahse Amini. No uz tu smrt iranska bi policija i pravosuđe trebali nepristrano istražiti i smrti desetaka prosvjednika, što svakako nije za očekivati.
U isto vrijeme, najavio je da će se "odlučno obračunati" s prosvjednicima. Iransko ministarstvo vanjskih poslova jučer je pak priopćilo da je pozvalo britanskog veleposlanika da prosvjeduje zbog navodne neprijateljske atmosfere koju stvaraju britanski mediji na perzijskom jeziku. Pozvalo je norveškog veleposlanika zbog nedavnih izjava predsjednika norveškog parlamenta Masuda Gharahkhanija. Sve to svjedoči o rastućoj nervozi u Teheranu.
Svar za Teheran dodatno komplicira navodno loše zdravlje Hamenija koje je potaklo spekulacije o njegovom mogućem nasljedniku. Jonathan Piron, povjesničar specijaliziran za Iran u instittutu Etopia u Bruxellesu, ocijenio je za France 24 da je najizglednji kandidat za nasljednika upravo Raisi, koji kao predstavnik konzervativne struje ređžima uživa Hameneijevo povjerenje.
